SASTANAK na vrhu Europske unije i Turske održat će se u listopadu, a u fokusu će biti obnova pregovora o ciparskom pitanju i budućnost odnosa EU i Turske. Potvrdio je to ciparski predsjednik Nikos Christodoulides, prenosi Euronews.

Novinarima je pojasnio da je o sastanku obaviješten nakon svojih razgovora s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom u New Yorku, kao i Guterresovih razgovora s čelnicima EU. Inicijativa za sastanak došla je od samog glavnog tajnika UN-a, a cilj je pronaći način za stvaranje uvjeta za nastavak pregovora o Cipru.

"Zadovoljan sam, ponavljam, jer sam jučer od čelnika institucija dobio informaciju da će se takav sastanak održati u listopadu. To je zatražio glavni tajnik UN-a, kako bismo vidjeli na koji način možemo stvoriti uvjete za nastavak pregovora", rekao je predsjednik.

Christodoulides je istaknuo da je napredak u odnosima EU i Turske izravno uvjetovan nastavkom pregovora o Cipru. "Svaki napredak u odnosima EU i Turske ovisi o nastavku razgovora na temelju dogovorenog okvira", izjavio je.

Spomenuo je i posjet osobnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cipru, koji se očekuje krajem listopada, te dodao da bi ti događaji mogli pridonijeti stvaranju uvjeta za napredak. "Naša jasna politička volja je neupitna i ponavljam da EU može imati vodeću ulogu", poručio je.

Podsjetio je da je njegova administracija od početka mandata kao prioritet postavila jači angažman EU u naporima za obnovu pregovora. Pozdravio je i imenovanje visokog dužnosnika Europske komisije, što po njegovu mišljenju odražava pristup Unije ciparskom pitanju.

EU u kontaktu s Turskom zbog konferencije COP31
Na pitanje hoće li se UN-ova klimatska konferencija COP31 spominjati u zaključcima Europskog vijeća, Christodoulides je odgovorio da se o tome raspravljalo u četvrtak i da je svoje europske kolege izvijestio o najnovijim događajima.

Pojasnio je da je Europska unija, nakon izjave čelnika ciparskih Turaka, u ime svih 27 država članica kontaktirala tursku vladu i primila pisane odgovore. "Ako se ti odgovori provedu u praksi, bit ćemo zadovoljni", rekao je, uz napomenu da je Cipar spreman na svaku mogućnost.

Migracije i poruke europskim građanima
U kontekstu rasprava o migracijama, Christodoulides je upozorio da bi nesuglasice među državama članicama EU mogle poslati pogrešnu poruku građanima. "Sukob sigurno nije najprikladnija niti najbolja poruka koju možemo poslati europskim građanima, posebno u vezi s pitanjem za koje znamo da brine sve države članice", izjavio je.

Ipak, istaknuo je napredak u upravljanju migracijama diljem EU. Naveo je da je na Cipru broj dolazaka pao za 90 posto, dok je broj povrataka porastao za 180 posto u usporedbi s 2022. godinom. Smatra da bi se rasprave trebale usmjeriti na prepoznavanje nedostataka i razmatranje daljnjih mjera. Jedna od njih mogao bi biti mehanizam EU za odgovor na korištenje migranata kao sredstva političkog pritiska.

Cijene energije i sustav ETS2
Rasprave o troškovima energije i rastu cijena, održane u četvrtak, Nikos Christodoulides opisao je kao opsežne. Napomenuo je da su neke države članice, koje su isprva bile suzdržane prema prijedlozima mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja te skupine Balkan B4, sada priznale da ih je potrebno usvojiti.

Kad je riječ o drugom sustavu EU za trgovanje emisijama (ETS2), Christodoulides je pozdravio formulaciju dogovorenu u zaključcima Europskog vijeća. "U ovom trenutku, kako je dogovoreno sinoć, formulacija nas zadovoljava", rekao je.

Dodao je kako se čini da Europska komisija shvaća potrebu za daljnjom odgodom primjene sustava. Upozorio je da bi ETS2 mogao dodatno opteretiti kućanstva i tvrtke koji se već nose s visokim troškovima energije, a istaknuo je i da se ne zna kada će energetska kriza završiti.

Neizvjesni pregovori o proračunu EU
Što se tiče pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru EU (VFO), Christodoulides je ocijenio da je pred irskim predsjedništvom težak zadatak. Pritom je napomenuo da je ciparsko predsjedništvo ranije uspjelo postići dogovor o ključnim proračunskim pitanjima. Rekao je da je odluka sada na predsjedniku Europskog vijeća i da očekuje kako će se rasprave usmjeriti na konkretne prijedloge za nove izvore prihoda EU.

Cilj je izbjeći daljnja smanjenja proračuna EU ili, ako to bude neizbježno, svesti ih na najmanju moguću mjeru. Na pitanje o reakcijama država članica na prijedloge o novim izvorima prihoda, Christodoulides je odgovorio da su neke zemlje izrazile rezerve zbog nacionalnih prioriteta, ali da su druge pozitivno prihvatile neke od ideja.