Mađarska špijunska mreža djelovala je iz veleposlanstva te zemlje u Bruxellesu i ciljala je dužnosnike Europske unije, a njezine su se aktivnosti pojačale 2015. godine. To se navodi u dokumentu Europske komisije iz travnja ove godine u koji je uvid imao Politico.

Nalazi istrage Komisije
Dokument sažima nalaze istrage koju je vodio povjerenik za borbu protiv prijevara Piotr Serafin, zadužen za ispitivanje navoda da su mađarski obavještajci stacionirani u stalnom predstavništvu zemlje u Bruxellesu sredinom 2010-ih pokušavali vrbovati dužnosnike iz institucija EU.

Istraga je utvrdila da su mađarske obavještajne agencije od 2013. do 2016. poslale nekoliko svojih djelatnika na rad u stalno predstavništvo. "Aktivnosti tih obavještajnih časnika u Bruxellesu isprva su bile diskretne, no od 2015. postepeno su postajale sve otvorenije", stoji u dokumentu.

Zbog pojačanih aktivnosti, postojanje špijunske mreže postalo je "poznato u krugovima mađarskih dužnosnika u EU, što je očito omelo učinkovitost njihovih napora". U dokumentu se dodaje: "Prema našim saznanjima, te su aktivnosti prestale 2016. godine."

Uloga Olivéra Várhelyija
Godine 2015., kada su se aktivnosti intenzivirale, veleposlanik i šef predstavništva postao je Olivér Várhelyi, koji je u njemu radio od 2011. Várhelyi je danas povjerenik za zdravstvo i dobrobit životinja.

Kada su se prošle godine u medijima prvi put pojavili napisi da je u veleposlanstvu djelovala špijunska mreža, Várhelyi je predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen rekao da "nije bio upoznat" s navodnim mađarskim aktivnostima.

To je ponovio i u siječnju ove godine, kada su ga o skandalu ispitivali zastupnici u Europskom parlamentu. Várhelyi je tada rekao da mu se obavještajne službe nisu obratile s ciljem prosljeđivanja tajnih informacija. "Jesu li mi se obratile mađarske ili bilo koje druge službe? Ne, nisu", izjavio je europarlamentarcima na sjednici odbora. Várhelyi nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Serafinova istraga nije uspjela utvrditi ničiju pojedinačnu odgovornost. "Na temelju informacija prikupljenih tijekom istrage i uz ograničene alate koji su Komisiji trenutno na raspolaganju, nije moguće pripisati pojedinačnu odgovornost ili umiješanost bilo kome osim samim obavještajnim časnicima", navodi se u dokumentu.

Način djelovanja
U dokumentu poslanom europarlamentarcima također stoji da Komisija "nije bila upoznata" s bilo kakvim "ozbiljnim" sigurnosnim propustima.

Ipak, u izvješću se po prvi put potvrđuje postojanje špijunske mreže i detaljno opisuju neki od nalaza. "Obavještajni časnici koristili su svoj službeni položaj za ispunjavanje posebne misije koja je, čini se, nadilazila zadaće koje se inače povezuju s diplomatima u Stalnom predstavništvu", piše u dokumentu.

"To je uključivalo, posebice, pristupanje dužnosnicima Komisije mađarske nacionalnosti i pokušaje prikupljanja detaljnih informacija o radu unutar Komisije na teme od posebnog interesa za mađarsku vladu", nastavlja se u izvješću, piše index.

Mađarsko stalno predstavništvo nije odgovorilo na upit za komentar. Europska komisija uputila je Politico na komentar glasnogovornika Balazsa Ujvarija iz travnja, kada je izvršno tijelo EU objavilo zatvaranje istrage: "Komisija je zaključila da se ne mogu utvrditi ozbiljni sigurnosni propusti u vezi s navodima koji su se pojavili u medijima."