Masovni studentski protesti širom Francuske otvorili su pitanje koje bi moglo imati posljedice i izvan granica te zemlje. Dok mladi traže bolje uslove u školama, francuska država istovremeno se suočava s ozbiljnim problemima javnih finansija.

Javni dug Francuske u junu je premašio četiri biliona dolara, što je više od ukupne vrijednosti ekonomije zemlje. Istovremeno rastu troškovi otplate duga, dok vlada pokušava smanjiti ogroman budžetski deficit.

Pritisak na državnu kasu dodatno povećavaju troškovi penzija zbog starenja stanovništva, kao i planirano povećanje izdvajanja za odbranu.

Protesti rastu
Srednjoškolci koji izlaze na ulice traže više nastavnog osoblja, manje pretrpane učionice i bolje uslove u školama.

Protesti dolaze u posebno osjetljivom trenutku. Francuska vlada predložila je smanjenje javne potrošnje i povećanje poreza kako bi pokušala smanjiti budžetski deficit.

Slični pokušaji štednje i ranije su izazivali velike društvene nemire. Posebno su ostali upamćeni masovni protesti 2023. godine zbog reforme penzionog sistema.

Sada se dodatno pojačava pritisak zbog predstojećih predsjedničkih izbora, dok finansijska tržišta pomno prate da li će Francuska uspjeti zadržati kontrolu nad javnim dugom.

Tržišta šalju upozorenje
Zabrinutost zbog mogućnosti dužničke krize posljednjih dana snažno se odrazila na tržište državnih obveznica.

Razlika između prinosa na francuske i njemačke obveznice dostigla je najviši nivo od 2012. godine. To pokazuje da investitori traže veći prinos za ulaganje u francuski dug, dok se njemačke obveznice i dalje smatraju sigurnijom opcijom.

Pad vrijednosti francuskih obveznica povećao je strah da bi problemi mogli zahvatiti i druga evropska tržišta koja se suočavaju s visokim dugom.

Pojedini analitičari upozoravaju na sličnosti s dužničkom krizom koja je početkom prošle decenije potresala eurozonu.

Rizik za cijelu Evropu
Francuska je druga najveća ekonomija Evropske unije, zbog čega bi ozbiljniji finansijski problemi u toj zemlji mogli imati posljedice daleko izvan njenih granica.

Strah od širenja krize već je utjecao i na euro, koji je oslabio prema dolaru i pao na najniži nivo u odnosu na američku valutu od maja 2025. godine.

Istovremeno, evropska ekonomija pokušava održati krhki oporavak koji se oslanja na ulaganja u vještačku inteligenciju, veću potražnju za evropskim izvozom i povećanu potrošnju na odbranu.

Nedavni podaci pokazali su da su proizvodni i uslužni sektor eurozone zabilježili najbrži rast aktivnosti u gotovo tri i po godine.

Ipak, rast prinosa na državne obveznice predstavlja ozbiljan rizik za takav oporavak.

Sve skuplje zaduživanje
Veći prinosi na obveznice povećavaju troškove zaduživanja širom ekonomije. To može značiti skuplje kredite za građane, uključujući kredite za stanove i automobile, ali i veće troškove finansiranja za kompanije.

Istovremeno, državama postaje skuplje da pozajmljuju novac, što dodatno otežava smanjenje javnog duga.

Prinosi na francuske, njemačke i britanske državne obveznice posljednjih sedmica dostigli su višegodišnje maksimume zbog sve veće zabrinutosti zbog održivosti javnih finansija.

Zbog veličine francuske ekonomije, eventualno produbljivanje krize ne bi bilo samo problem te zemlje. Ukoliko bi finansijski pritisci nastavili rasti, posljedice bi mogle osjetiti finansijska tržišta, euro i ekonomije širom Evrope.