Na rijeci Odet u Bretanji ribič Mathieu Le Bouter i desetak volontera love stotine pastrva i mladih lososa. Ne rade to iz sporta, nego da bi ih spasili. Rijeka na tom dijelu, tek nekoliko kilometara od svog izvora, toliko je presušila da im voda jedva doseže do koljena, piše Guardian.

"Stanje je katastrofalno, puno gore nego što smo mislili", rekao je Le Bouter iz ribolovnog saveza departmana Finistère. Nakon što ulove ribe, njegov tim ih premješta u spremnike s kisikom i pušta petnaestak kilometara nizvodno, gdje pritoke podižu vodostaj rijeke.

"Ribe su pod ogromnim stresom. Kada se spoje ekstremno visoke temperature i niska razina otopljenog kisika, nastaju problemi", objašnjava Le Bouter. "Najviše nas brine desetodnevna prognoza koja ne najavljuje kišu, a temperature će ostati visoke. Ribama, posebno pastrvama i mladim lososima, potrebna je tekuća voda s kisikom, pa su ovakvi uvjeti za njih smrtonosni."

Povijesno niski vodostaji diljem zemlje
Dok požari koji haraju francuskim šumama služe kao dramatičan podsjetnik na treći toplinski val u isto toliko mjeseci, stanje državnih rijeka nudi jednako zabrinjavajući uvid u posljedice klimatske krize. Loire, najduža francuska rijeka, na povijesno je niskim razinama.

Protok nekih njezinih rukavaca, uključujući onaj kroz grad Orléans, sveden je na tanki mlaz vode između pješčanih sprudova. Prije dva tjedna objavljeno je da je 16 posto francuskih rijeka presušilo, a prema podacima nacionalnog opservatorija za niske vode, četvrtina malih potoka stoji ili je potpuno nestala. Od tada je palo vrlo malo kiše.

Rijeka Dive kod mjesta Rom u zapadnom departmanu Deux-Sèvres je suha, a od rijeke Mignon sjevernije ostalo je samo prašnjavo korito. U ovo doba godine vodostaj bi inače bio između 40 i 70 centimetara.

I Seina, koja protječe kroz Pariz i opskrbljuje grad pitkom vodom, ima kritično nizak vodostaj, izvijestio je Le Monde. Polovica riječnog toka sada se osigurava iz uzvodnih akumulacijskih jezera i pritoka u regijama Champagne i Burgundija.

Ta se mjera inače ne primjenjuje još barem mjesec dana. U Vernonu u Normandiji protok Seine pao je sa 200 kubnih metara u sekundi, što je bio prosjek za srpanj prošle godine, na sadašnjih 110.

Ograničenja i spor oko korištenja vode
Unatoč kišnoj zimi koja je uzrokovala i poplave, velike ljetne vrućine i manjak oborina od travnja stvorili su ekstremnu sušu koja isušuje rijeke diljem Europe. U Francuskoj je u 99 od 101 departmana uvedeno ograničenje potrošnje vode, a u njih 58 proglašeno je izvanredno stanje.

Ministarstvo ekološke tranzicije priopćilo je da gotovo trećina mjernih postaja na rijekama bilježi najniže razine u zadnjih 20 godina. Iz ministarstva su također istaknuli porast "uginuća riba povezan s porastom temperature vode". Četvrtina manjih vodotoka je presušila. "Situacija je vrlo zabrinjavajuća", dodali su iz ministarstva.

Hitni poljoprivredni zakon, koji je francuski parlament izglasao u utorak, olakšava izgradnju spremnika za vodu namijenjenih navodnjavanju usjeva i opskrbi stočarskih farmi. To je potaknulo zabrinutost oko pravedne raspodjele vodnih resursa i bojazan da se poljoprivrednicima daje prednost.

Claude Roustan, predsjednik nacionalnog ribolovnog saveza, rekao je da rijeke ne pate samo zbog suše i klimatskih promjena, već i zbog "pretjeranog crpljenja" vode za navodnjavanje polja.

"Mi smo prvi koji na terenu promatramo stanje voda diljem Francuske. Djelujemo kao hitna služba i vidimo da su neka područja u velikim poteškoćama", izjavio je. Dodao je i da je poljoprivredni zakon u suprotnosti s naporima za očuvanje prirode.

"Bez nas nemaju šanse"
Le Bouter kaže da vodostaj Odeta i obližnje rijeke Isole, gdje se atlantski losos mrijesti, a mlade ribe razvijaju prije odlaska u ocean, ljeti uvijek opada, ali nikada ovako rano. On trenutnu situaciju opisuje kao zatvoreni krug problema.

Pad razine rijeka uzrokuje porast temperature vode, što uništava vodenu vegetaciju. Umjesto nje rastu druge biljke, pogotovo nitaste alge, koje dodatno smanjuju razinu kisika za ribe. "Kako dani prolaze, okoliš im postaje sve zagušljiviji. Da ne radimo ovo što radimo, ribe koje ostanu ovdje osuđene su na propast", rekao je Le Bouter. "Nalazimo se u kriznoj situaciji."

Le Bouter kaže da će on i njegovi volonteri nastaviti s akcijama spašavanja u Odetu i Isoli dokle god bude potrebno. "Čini se da smo jedini koji brinu o ribama. Za razliku od ptica, srna i lisica, koje su uočljivije, ribe se često zaboravljaju", rekao je, piše index.

"Vrijeme je godišnjih odmora i radije bismo radili nešto drugo, ali trenutno smo jedini na terenu koji provode ove akcije spašavanja i sustavno upozoravaju na problem."