Sarajevo među tri grada s najzagađenijim zrakom na svijetu

Piše: V.S. Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Sarajevo, glavni grad BiH, vrlo često je rangiran kao jedini od europskih gradova s najvećim zagađenjem na svijetu.

Jučer je Sarajevo također bilo u vrhu ove neslavne tabele "balansirajući" između drugo i trećeg mjesta po najvećoj zagađenosti. Prema mjerenjima i analizi švicarske stranice IQAir, u Sarajevu je jučer izmjeren index onečišćenja čak 270 mikrometara (OM), da bi ta vrijednost u ranim popodnevnim satima pala na 214.

Za pojasniti je da zagađenje s indexom 270 pokazuje da je koncentracija opasnih lebdećih čestica u zraku bila čak 44 puta, odnosno, veća od one koju dopuštaju standardi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Zrak u Sarajevu označen je kao vrlo opasan.

Najzagađeniji i najčišći gradovi svijeta

Tako je Sarajevo sa "svojim" dimom, čađom, smogom i tisućama vozila starije proizvodnje, a posebno na dizelski pogon, bilo u klasifikaciji gradova s "vrlo nezdravim zrakom" zajedno s gradom Dhaka (Bangladeš) i indijskim New Delhijem kao prva tri najzagađenija grada na svijetu.

Potom slijede Lahore (pakistan), Kokata (India), Karachi (Pakistan), Milano (Italija), Ulaanbaatar (Mongolija), Skopje (Sjeverna Makedonija), Mumbai (Indija) itd.

Uzroci nezdrave kvalitete zraka u Sarajevu su u njegovom topografskom položaju, nalazi se u kotlini, te se u periodu stabilnih vremenskih prilika bez vjetra, u zimskim uvjetima nad gradom zbog temperaturne inverzije stvara se “poklopac” magle koji onemogućava cirkulaciju zraka i eliminaciju štetnih čestica koje su posljedica gustog prometa vozila kao značajnih zagađivača, kao i ložišta na kruta goriva koja koriste na tisuće kućanstava u Sarajevu.

Pri neslavnom vrhu svjetski najzagađenijih gradova vrlo često se znaju naći i Mostar, Banja Luka i Zenica. No, koliko su zabrinjavajuća mjerenja o zagađenosti Sarajeva pokazuju index vrijednosti gradova s najčišćim zrakom na svijetu.

Tako je jučer Houston (SAD) s indexom 0 bilo grad s najčišćim zrakom na svijetu, a slijedi ga također američki grad - Portland s indexom 1, potom Vancouver (Kanada) s indexom 5, potom opet američki grad Seattle s indexom 5, te slijedi Melbourne (Australija) gdje je izmjeren index 7, Kobe (Japan) s indexom 8, te Osaka (Japan), Sao Paulo (Brazil), Nagoya, Tokyo, San Francisco - svi s indexom 12. U švicarskom Bernu jučer je izmjeren index 14, australijskoj Canberri 17, američkom Salt Lake Cityju 18, a Kijevu u Ukrajini 19 itd.

Posljedice zagađenog zraka na zdravlje

IMPAQ, trogodišnji ptojekt za poboljšanje kvalitete zraka i upravljanja kvalitetom zraka u BiH kojeg je 2019. godine pokrenula i koordinira Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA - Swedish Environmental Protection Agency) uz financijsku podršku Veleposlanstva Švedske, a u koji su uključene i sve relevantne institucije iz BiH, te Federalni hidrometeorološki zavod i Republički hidrometeorološki zavod RS-a, navodi kako su glavni izvori zagađenja zraka u BiH  termoelektrane i željezare, mala kućna ložišta i velika ložišta za centralno grijanje na ugalj i drva, te prijevozna sredstva, a posebno vozila s dizelskim motorima.

Primjerice, prema rezultati analize IMPAQ-a, tijekom zime 2022/21. za grad Banja Luku pokazuju da je oko 35 posto zagađenja PM2.5 emitirano sagorijevanjem biomase i uglja koji se koristi za grijanje.

U Sarajevu, najveći doprinos zagađenju sitnim česticama bili su ispušni plinovi iz vozila s 30%, sagorijevanje biomase je dostiglo čak 26%, dok je doprinos od sagorijevanja uglja 14 %.

Upozoravaju kako zagađen zrak ima značajne posljedice na ljudsko zdravlje, s kratkoročnim i dugotrajnim utjecajem.

"Kratkoročne posljedice, koje su privremene, uključuju bolesti poput upale pluća ili bronhitisa. One također uključuju nelagodu poput iritacije nosa, grla, očiju ili kože. Zagađen zrak također može prouzročiti glavobolju, vrtoglavicu i mučninu. Loši mirisi koje proizvode tvornice, smeće ili kanalizacijski sustavi također se smatraju zagađenim zrakom. Ovi mirisi su manje ozbiljni, ali i dalje neugodni.

Dugoročne posljedice zagađenog zraka mogu trajati godinama ili tijekom cijelog života. One čak mogu dovesti do smrti osobe. Dugoročne posljedice od zagađenog zraka uključuju bolesti srca, rak pluća i respiratorne bolesti poput emfizema. Zagađen zrak također može dugoročno oštetiti živce, mozak, bubrege, jetru i druge organe ljudi. Neki znanstvenici sumnjaju da zagađivači zraka uzrokuju i urođene nedostatke", upozorili su iz IMPAQ-a.

Skreću pozornost da ljudi različito reagiraju na različite vrste zagađenja zraka.

"Mala djeca i starije osobe, čiji je imunološki sustav obično slabiji, često su osjetljiviji na zagađenje. Stanja poput astme, bolesti srca i pluća mogu se pogoršati izlaganjem zagađenom zraku. Dužina izloženosti, količina i vrsta zagađujuće materije, također su faktori različitih zdravstvenih posljedica", upozoravaju.

Podsjetimo i da je Svjetska banka (WB) iznijela je podatak kako onečišćenje zraka u BiH svake godine izravno prouzroči 3.300 smrtnih slučajeva stanovnika u BiH.

BiH zbog termoelektrana krši zakone Energetske zajednice

Bosna i Hercegovina, uz Sjevernu Makedoniju i Kosovo, više od pet godina nekažnjeno krši zakone Energetske zajednice čijom bi se primjenom ograničilo zagađenje zraka iz termoelektrana na ugalj, potvrdilo je u prosincu prošle godine Ministarsko vijeće Energetske zajednice, a priopćio Aarhus centar u BiH.

Tom odlukom je potvrđena optužba koju je Tajništvo Energetske zajednice pokrenuo još u ožujku 2021. godine, a odnosi se na osam blokova BiH termoelektrana koji su uključeni u Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP), a koji nisu smanjili emisije sumpor dioksida, azotnih oksida i lebdećih čestica u skladu s graničnim vrijednostima predviđenim u NERP-u.

"Bh. vlasti ne samo da su ignorirale obveze u svezi sa definiranim graničnim vrijednostima za smanjenje zagađenja zraka iz termoelektrana nego su svjesno prekršile i obvezu kažnjavanja zagađivača. BiH vlasti su se obvezale da će kroz izmjene legislative usvojiti i primijeniti adekvatne kaznene odredbe za prekršioce graničnih vrijednosti utvrđenih NERP-om, rekao je tada Denis Žiško iz Aarhus Centra u BiH, a prenijela agencija FENA.

CEE Bankwatch (Globalna mreža koja djeluje u središnjoj i istočnoj Europi) analiza ‘Uskladiti ili Zatvoriti’, je i ove godine pokazala da su najozbiljniji problem emisije sumpor dioksida. U 2022. godini, kao i u 2021. godini, emisije sumpor dioksida iz postrojenja obuhvaćenih NERP-om u BiH bile su gotovo osam puta veće od dozvoljenih.

Iz mreže CEE Bankwatch podsjećaju da su vlade iz regije još 2005. godine potpisale sporazum o osnivanju Energetske zajednice, uključujući obvezu primjene tadašnjih EU pravila o smanjenju zagađenja iz termoelektrana.

"Nakon skoro dva desetljeća, potreba za smanjenjem zagađenja i povećanjem energetske učinkovitost3 i održivog oblika obnovljive energije je veća nego ikad i sve treba uraditi dvostruko brže, istaknuli su iz te globalne mreže.