Globalna potrošnja uglja ove će godine biti najveća dosad, a ne pojačaju li se napori u prelasku na ekonomije s niskom razinom karbona, na sličnim nivoima potrošnja će ostati i idućih nekoliko godina, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA), prenosi Reuters. 

Visoke cijene plina nakon ruske invazije na Ukrajinu i posljedični prekidi u snabdijevanju potakli su neke zemlje da se ove godine okrenu relativno jeftinijem uglju.

Toplotni talasi i suše u nekim regijama također su povećali potražnju za električnom energijom i smanjili proizvodnju iz hidrocentrala, dok je proizvodnja iz nuklearnih elektrana također bila vrlo slaba, posebno u Evropi, gdje je Francuska morala zatvoriti nuklearne reaktore radi održavanja.

Godišnji izvještaj IEA-e za ovu godinu predviđa rast globalne upotrebe uglja za 1,2 posto, iznad osam milijardi tona, što je nivo postignut prvi put u jednoj godini. Prethodni rekord postavljen je 2013. godine.

Također, procjenjuje da će potrošnja uglja na tom nivou ostati nepromijenjena do 2025. godine jer pad potrošnje na razvijenim tržištima nadoknađuje stalna snažna potražnja u azijskim ekonomijama u razvoju.

To znači da će ugalj i dalje biti daleko najveći pojedinačni izvor emisije ugljičnog dioksida u svjetskim energetskim sistemima.

Najveći rast potražnje za ugljom očekuje se u Indiji, za sedam posto, a slijedi Evropska unija s visokim 6šestpostotnim povećanjem te Kina s rastom od 0.4 posto.

Globalna proizvodnja električne energije iz uglja trebala bi u ovoj godini porasti na novi rekordni nivo od oko 10.3 teravatsata, dok se predviđa povećanje proizvodnje uglja za 5.4 posto, na oko 8.3 milijarde tona, također na rekordni nivo.

Očekuje se da će iduće godine proizvodnja dosegnuti vrhunac, ali bi do 2025. godine trebala pasti ispod nivoa iz 2022. godine.

Tri najveća proizvođača uglja - Kina, Indija i Indonezija, redom će u ovoj godini postići rekordnu proizvodnju, ali unatoč visokim cijenama i dobrim maržama za proizvođače uglja, nema naznaka rasta ulaganja u nove izvozne projekte.