Gospodarstvo eurozone u srpnju je pokazalo najsnažnije znakove oporavka u posljednjih osam mjeseci. Upravo zato raste mogućnost da bi Europska središnja banka (ECB) već na jesen mogla ponovno povećati kamatne stope.

Poslovna aktivnost u europodručju u srpnju je dosegnula najvišu razinu u posljednjih osam mjeseci. Uslužni sektor ponovno raste, proizvodnja se postupno oporavlja, a kompanije bilježe najveći rast novih narudžbi od studenoga prošle godine.

Na prvi pogled, riječ je o dobrim vijestima.

No tržišta u njima vide i drugu stranu priče. Gospodarstvo koje pokazuje veću otpornost istodobno povećava rizik da će inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ostati povišena, zbog čega bi ECB mogao zadržati restriktivnu monetarnu politiku dulje nego što su investitori donedavno očekivali.

Upravo zato srpanjski podaci nisu važni samo ekonomistima. Oni mogu odrediti koliko će poduzeća plaćati financiranje, koliko će građani izdvajati za kredite i kakve će biti investicijske odluke tijekom druge polovice godine.

PMI je među prvim signalima gospodarskog smjera
Jedan od pokazatelja koji investitori najpažljivije prate je indeks menadžera nabave (PMI).

Riječ je o istraživanju koje mjeri stanje novih narudžbi, proizvodnje, zapošljavanja i poslovnog optimizma u tisućama kompanija. Budući da se objavljuje prije službenih podataka o gospodarskom rastu, PMI se smatra jednim od najpouzdanijih ranih pokazatelja smjera gospodarstva.

Prema najnovijem istraživanju S&P Globala, kompozitni PMI za europodručje porastao je u srpnju na 52,0 boda, u odnosu na 50,0 u lipnju. Vrijednosti iznad 50 bodova upućuju na rast gospodarske aktivnosti, a srpanjski rezultat najviši je od studenoga prošle godine.

Najveći doprinos dao je uslužni sektor.

PMI za usluge porastao je na 51,7 bodova, čime se sektor nakon nekoliko mjeseci ponovno vratio u zonu rasta. Istodobno proizvodnja nastavlja postupni oporavak, što pokazuje da se gospodarski zamah više ne oslanja samo na jedan dio gospodarstva eurozone.

Nove narudžbe daju razlog za optimizam
Posebno ohrabruje rast novih narudžbi.

One su u srpnju porasle najbržim tempom od studenoga prošle godine, što pokazuje da kompanije ne završavaju samo ranije ugovorene poslove, nego ulaze u drugo polugodište s novim projektima i stabilnijom potražnjom.

Istodobno se smanjuje i pritisak na tržište rada.

Nakon šest mjeseci pada zaposlenosti, broj zaposlenih u privatnom sektoru stabilizirao se, dok je poslovno povjerenje poraslo na najvišu razinu u posljednjih pet mjeseci.

To ne znači da su problemi europskog gospodarstva nestali.

Ali pokazuje da je strah od nove stagnacije, koji je dominirao početkom godine, barem zasad oslabio.

Oporavak postaje sve širi
Pozitivan trend više nije ograničen na nekoliko gospodarstava.

Njemačka je prvi put od ožujka zabilježila rast aktivnosti privatnog sektora, Italija je dodatno ubrzala oporavak, dok je Španjolska ostvarila najbolji rezultat u posljednjih godinu i pol.

Francuska je jedina veća članica europodručja koja i dalje bilježi pad poslovne aktivnosti, iako se i ondje tempo usporavanja smanjuje.

Ipak, jedna brojka pokazuje da oporavak još nije potpun.

Izvozne narudžbe i dalje padaju, premda je njihov pad bio najslabiji u nešto više od godinu dana. To znači da domaća potražnja postupno jača, ali globalno okruženje još nije dovoljno snažno da bi izvoz ponovno postao glavni pokretač europskog rasta.

Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, čije je gospodarstvo snažno povezano s tržištem Europske unije, upravo će oporavak izvozne potražnje biti jedan od ključnih pokazatelja u mjesecima koji dolaze.

Inflacija i dalje komplicira posao ECB-u
Dok gospodarska aktivnost pokazuje znakove oporavka, inflacija i dalje ostaje najveća prepreka bržem popuštanju monetarne politike.

Prema posljednjim podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju u srpnju je porasla na 2,9 posto, nakon 2,8 posto mjesec ranije. Istodobno su ankete S&P Globala pokazale da su troškovi poslovanja i izlazne cijene nastavili usporavati, ali i dalje ostaju iznad dugoročnog prosjeka.

Za Europsku središnju banku to znači da borba protiv inflacije još nije završena.

Ako gospodarstvo eurozone nastavi jačati, a inflacija ostane iznad ciljanih dva posto, prostor za brzo smanjenje kamatnih stopa bit će vrlo ograničen. Štoviše, dio analitičara smatra da bi ECB već u rujnu mogao ponovno povećati ključne kamatne stope kako bi spriječio novi rast cjenovnih pritisaka.

Geopolitika ostaje nepredvidiv rizik
Uz inflaciju, gospodarstvo eurozone i dalje opterećuju geopolitičke napetosti.

Sukob na Bliskom istoku povećava neizvjesnost na energetskim tržištima i otežava planiranje poslovanja. Kompanije zbog toga opreznije donose odluke o ulaganjima, širenju proizvodnje i zapošljavanju, čak i kada trenutačna potražnja pokazuje znakove oporavka.

Glavni ekonomist S&P Global Market Intelligencea Chris Williamson upozorio je da srpanjski PMI potvrđuje otpornost europskog gospodarstva, ali i pokazuje koliko poslovno okruženje i dalje ovisi o geopolitičkim događajima.

Drugim riječima, oporavak postoji, ali još nije dovoljno snažan da bi bio imun na vanjske šokove.

Što to znači za kompanije?
Za europske tvrtke posljednji podaci donose i prilike i nove izazove.

S jedne strane, rast novih narudžbi i stabilizacija zapošljavanja upućuju na jačanje potražnje i stvaraju bolje uvjete za rast prihoda u drugoj polovici godine.

S druge strane, dulje razdoblje viših kamatnih stopa znači skuplje financiranje, opreznije investicije i sporiji rast potrošnje. To posebno pogađa sektore koji ovise o kreditima, poput građevinarstva, nekretnina i dijela prerađivačke industrije.

Za izvoznike iz Bosne i Hercegovine pozitivna je vijest da europska potražnja postupno jača. No održiviji rast narudžbi ovisit će o tome hoće li se oporavak proširiti i na vanjsku trgovinu te ostati dovoljno snažan unatoč višim troškovima financiranja.

Oporavak je stvaran, ali još nije siguran
Srpanjski PMI donio je najbolju sliku europskog gospodarstva u posljednjih nekoliko mjeseci.

Usluge ponovno rastu, proizvodnja se stabilizira, nove narudžbe ubrzavaju, a tržište rada pokazuje prve znakove oporavka. To potvrđuje da europodručje postupno izlazi iz razdoblja slabe gospodarske aktivnosti.

No upravo u tome leži najveći paradoks.

Što gospodarstvo pokazuje više otpornosti, to je veća vjerojatnost da će Europska središnja banka zadržati restriktivnu monetarnu politiku dulje nego što su tržišta očekivala.

Za kompanije to znači da dobri gospodarski pokazatelji više nisu jedina dobra vijest koju priželjkuju.

Jednako je važno da inflacija nastavi slabjeti. Tek kombinacija stabilnog rasta i smirivanja cjenovnih pritisaka mogla bi otvoriti prostor za povoljnije financiranje, snažniji investicijski ciklus i održiviji gospodarski oporavak.

Upravo će ravnoteža između ta dva procesa – rasta gospodarstva i borbe protiv inflacije – odrediti hoće li se eurozona u drugoj polovici godine vratiti stabilnijem rastu ili će se ponovno suočiti s usporavanjem pod teretom visokih kamatnih stopa, piše financa.