Hoće li vreli kolovoz biti mjesec konačnog dogovora oko izmjena Izbornog zakona BiH?

Poznato je da se u Bosni i Hercegovini raznovrsne afere, stvarne ali i one iskonstruirane smjenjuju kao na tekućoj vrpci. Po potrebi često svaka nova posluži da skrene pozornost javnosti s one prethodne ovisno kako kome što u danom trenutku odgovara.
Bila lažne ili stvarne, ovog puta su Dodikove najave o bojkotima, odcjepljenjima, napuštanjima državnih institucija u jeku godišnjih odmora skrenule pozornost s afera poput suđenja Novaliću, sa procesa oko lažne diplome šefu Obavještajno-sigurnosne agencije, razrješenja glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH, trakavice oko i niza sličnih. Čak i izmjene Izbornog zakona gotovo su se prestale zadnjih dana gotovo su se prestale spominjati. Odjednom je to sve postalo gotovo nevažno, pa čak donekle i činjenica da idućeg tjedna u Bosnu i Hercegovinu dolazi novi visoki predstavnik Christian Schmidt.
Međutim, iza kulisa verbalne paljbe koja se ovih dana odvija pretežno između političara iz SNSD-a s jedne i onih iz SDA s druge strane, izgledno je da će početkom kolovoza biti održan još jedan krug razgovora oko niza tema. Sve korespondira upravo sa dolaskom Christiana Schmidta i čini izvrsnu priliku da se, između ostalog, nastave i razgovori oko izmjena Izbornog zakona BiH.
Povratak na Izborni zakon
Pomalo stidljivo, takvo nešto najavio je ovih dana i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji je naglasio da da će u narednom razdoblju biti mnogo razgovora s dužnosnicima međunarodnih institucija i domaćih dužnosnika, kako bi pokušali, vidjeti 'gdje su dodirne točke da neke stvari unaprijedimo, da se ne vratimo potpuno unazad, ili da ne zaostanemo mjesec-dva dana, a da netko drugi donosi odluke pa da onda opet posvetimo godinu dana čišćenju problema koji će nastati u tom vremenu'. Istakao je da bi se u sjeni parlamentarne stanke mogla završiti rasprava o nacrtu proračuna institucija BiH, ali u suštini je sigurno da će glavna tema biti ona gdje se stalo prije više od mjesec dana, a to je pokušaj usuglašavanja izmjena Izbornog zakona BiH.
U tom kontekstu, za očekivati je povratak cijele priče na teme poput simetričnih ili asimetričnih pravila za izbor članova Predsjedništva BiH ili uvođenja HDZ-ovog 'ABC' prijedloga u Izborni zakon BiH.
Bitna činjenica u svemu je da će novi razgovori vjerojatno krenuti pod patronatom novog visokog predstavnika Christiana Schmidta što može biti otežavajuća okolnost za domaće političare jer zasigurno nisu potpuno na čistu što mogu očekivati od čovjeka kojeg u BiH praktično šalje njemačka kancelarka Angela Merkel.
Definitivno, kolovoz mjesec jest zadnji rok u kojem se treba postići neki načelni dogovor kako bi se do kraja kalendarske godine uistinu kroz parlamentarnu proceduru provele izmjene Izbornog zakona BiH. Ukoliko se do to dogodi, za očekivati je deblokadu i drugih procesa koji trenutno tapkaju u mjestu.
U kontekstu cijele priče, valja napomenuti da su zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika i američki izaslanik za zapadni Balkan Matthew Palmer i direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst već prilikom prošlog boravka najavili novi dolazak u Bosnu i Hercegovinu u rujnu ili listopadu.
Vrijeme istječe
To praktično znači da su domaći lideri pri njihovom prošlom dolasku uspjeli 'kupiti' određeno vrijeme. Međutim, i Palmer i Eichorst su tada poručili da očekuju intenziviranje procesa koji će preko Međuresorne radne skupine za reformu Izbornog zakona BiH provesti brojne presude te da je to prioritetni zadatak za domaće političare.
Nakon njihovog odlaska, po dobrom starom običaju SDA i HDZ su putem svojih prijedloga 'ispalili' vlastite maksimalističke zahtjeve prema spomenutoj Međuresornoj skupini utvrđujući vlastite startne pozicije.
Za očekivati je zbog toga da će čitava 'halabuka' oko zakona kojeg je Inzko donio biti prekinuta odlaskom parlamentaraca na godišnje odmore, ali teško da će lideri stranaka, pogotovo onih vladajućih, idućih dana imati pravo na takav luksuz. Jer, čak je i sam Milorad Dodik, unatoč izjavama da ne priznaje imenovanje novog visokog predstavnika Valentina Inzka potvrdio da će se pri njegovom dolasku susresti s njim. Niti ostali lideri neće se usuditi ignorirati njegov dolazak, pa je za očekivati idućih dana seriju sastanaka koji bi mogli donijeti određene pomake. Ukoliko se ti pomaci ne dogode, teško da će biti više vremena da za provedbu ključnih reformi u ovoj godini. A iduća je izborna u kojoj nitko ništa ozbiljno ne očekuje na tom planu.