Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jedne od najkritičnijih tačaka svjetske trgovine, pokazalo je koliko je globalni promet ranjiv na geopolitičke šokove. Prema analizi Međunarodnog prometnog foruma (ITF), povratak normalnoj plovidbi neće biti brz niti linearan — čak i kada se tjesnac formalno otvori, tržišni i sigurnosni uvjeti nastavit će ograničavati protok robe.

Promet u zastoju, povjerenje poljuljano
Iako su SAD i Iran 8. travnja proglasili krhko primirje, kroz tjesnac je u prvom tjednu prošlo tek 45 brodova. Broj je zanemariv u odnosu na uobičajeni promet kroz koji prolazi četvrtina svjetskih naftnih tankera. Trenutno se plovidba odvija isključivo kroz koridore pod kontrolom iranske mornarice, dok pregovori traju.
Od početka sukoba krajem veljače u Perzijskom zaljevu ostalo je blokirano oko tisuću trgovačkih brodova i čak 20 tisuća pomoraca. ITF upozorava da će oporavak ovisiti o nizu faktora: sigurnosnim procjenama, dostupnosti posada, cijeni osiguranja, uklanjanju mina i obnovi oštećene infrastrukture. Drugim riječima — logistički lanac neće se stabilizirati preko noći.

Efekt prelijevanja: avioindustrija pod pritiskom
Kriza u Hormuzu nije ostala ograničena na pomorski sektor. Cijena mlaznog goriva udvostručila se, što je aviokompanije natjeralo na drastične rezove. Tokom svibnja otkazano je 13 tisuća letova, prema podacima Ciriuma, dok su Lufthansa i Croatia Airlines već najavile smanjenje dijela ljetnih operacija. Za industriju koja se još oporavlja od pandemije, ovo je novi udarac.

Globalni rizik koncentracije trgovine
Na godišnjem ITF summitu u Leipzigu, gdje se okupilo 1.200 sudionika i 39 ministara, ključna tema bila je otpornost globalnog prometa. ITF upozorava da se prevelik dio svjetske trgovine odvija kroz mali broj pomorskih koridora — Hormuz, Suez, Malacca — što predstavlja sistemski rizik. Jedan incident dovoljan je da poremeti lance opskrbe na svim kontinentima.
Glavni tajnik ITF-a Young Tae Kim povukao je paralelu s pandemijom: tek kada promet stane, postaje jasno koliko je ključan za funkcioniranje ekonomije i svakodnevnog života. Kriza je, kaže, razotkrila dugogodišnje podcjenjivanje prometnog sektora od strane vlada.

Širenje ITF-a i geopolitička simbolika
Na summitu su u članstvo primljene Gana, Panama i Peru — zemlje koje postaju sve važnije u globalnoj trgovini. Posebno se ističe Panama, čiji kanal povezuje dva oceana i nosi oko 6% svjetskog pomorskog prometa. U trenutku kada je jedan ključni koridor blokiran, jačanje drugih postaje strateški važno.

Blokada Hormuza nije samo regionalni incident, već globalni stres-test. Pokazala je koliko su lanci opskrbe krhki i koliko će vremena trebati da se povrati povjerenje u sigurnost i predvidljivost prometa. Za ekonomije koje ovise o stabilnim tokovima robe — praktično sve — ovo je upozorenje koje se ne smije ignorirati, piše financa.