Bh. političari nemaju volje za kompromisima i izgradnju pravednijeg i uspješnijeg društva

Piše: Dragan Bradvica

I drugog dana boravka zamjenika pomoćnika američkog državnog tajnika u Uredu za Europu i Euroaziju Matthew Palmera i ravnateljice za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst jasno je kako domaći politički akteri imaju dijametralno različita stajališta oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenih ustavnih promjena.

Ipak, Palmer i Eichhorst navode da su ohrabreni onime što su čuli od političara iz BiH. Poručuju kako je nužno raditi na unapređenju izbornog zakonodavstva, pojačati njegovu nepristranost, transparentnost i povjerenje svih žitelja u izborni proces.

- Neophodno je provesti i ograničene ustavne reforme koje bi omogućile i provedbu svih relevantnih presuda kako Europskog suda za ljudska prava tako i presuda Ustavnog suda BiH, a isto tako omogućila i neka tehnička unapređenja samog izbornog procesa. Kao što su brojne političke stranke, predstavnici civilnog društva i druge institucije uočile tijekom provođenja izbora prošle, 2020., u samom sustavu su uočene brojne potrebe za reformom, od transparentnosti, do funkcionalnosti, do pravičnosti sustava. Upravo je to ono na čemu je potrebno raditi kako bi se unaprijedio sistem za naredni izborni ciklus, smatra Palmer

Pomoć SAD-a i EU

Jasno je pozvao međuresornu radnu grupu da angažira obavezno i stručnost koja postoji u okviru Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, civilnog sektora i međunarodnih organizacija, kako bi se za neredni izborni ciklus poboljšali i pravičnost i transparentnost izbora i omogućio odgovarajući pristup izborima svima.

Napomenuo je da je OESS ponudio da bude domaćin radnom sastanku koji bi bio organiziran između članova Interresorne radne grupe i predstavnika Venecijanske komisije, kako bi se u sve uključio i ODIHR i sa te strane stekla relevantna mišljenja i uputa i pomoć.

Istaknuo je da Sjedinjene Američke Države i Europska unija stoje zajedno, rame uz rame, u nastojanju da pomognu ovaj proces.

- Ovom prilikom razgovarali smo o pitanjima koja su suštinska i zaista mogu promijeniti živote građana u BiH. Naša današnja posjeta je pokazatelj snažne posvećenosti EU i SAD BiH, njenom napretku, iskoracima na europskim putu ka punopravnom članstvu u EU, odnosno generalnom integriranju cijele regije, ovog dijela jugoistočne Europe, navela je Eichhorst.

Naglašava kako je 'reforme' riječ koju smo toliko puta imali priliku do sada čuti ali sada je konačno vrijeme da to više ne bude jedna puka fraza već da je pretočimo i u konkretne aktivnosti.

Dodala je da 2021. godina predstavlja istinsku priliku za važne iskorake i napredak kada je riječ o ustavnim reformama i reformama izbornog zakonodavstva koje bi trebale biti u skladu sa mišljenjem Europske komisije i europskim standardima.

- Proces je nešto što treba dodatno ubrzati, dati mu jednu dodatnu energiju, osigurati konstruktivnost u pristupu, inkluzivnost cijelog procesa, kako bi se svi postojeći prijedlozi izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH na adekvatan način razmatrali. Mi smo tu da pomognemo, da pružimo podršku bez ikakvih razlika, podjednako za sve žitelje, kazala je Eichhorst.

Komšić, Džaferović i Dodik

Nakon sastanka američke i delegacije EU s tročlanim Predsjedništvom BiH, Željko Komšić je kazao kako Palmer i Eichhorstnisu došli u BiH ni sa kakvim rješenjem.

- Morate shvatiti, nisu oni ovdje došli ni sa kakvim rješenjem i stavili na stol. Ne, niti je to njihova funkcija. Oni su došli ovdje da kažu: 'Uradite to ljudi, to je prije svega obaveza koju ste preuzeli i imate našu podršku+. Previše su oni iskusne diplomate da bi sada došli sa nekim rješenjem. Barem sam ja to tako shvatio nakon sastanka sa mnom, pred mnom nitko nije spominjao nikakva rješenja, tvrdi Komšić.

Jasno poručuje kako bilo kakva asimetrična rješenja u BiH nisu nešto što je pametno, logično i prihvatljivo.

- Ja razumijem da je potreba ljudi na nekim pozicijama biti optimistični, ali u BiH vas život vrlo brzo demantira. Što tko želi postići, neke velike političke ciljeve a da se ne dira Ustav kroz Izborni zakon po meni je iluzorno. To je moje mišljenje, moj stav, možda me politička praksa demantira. To su visoko postavljeni ciljevi posebno od HDZ-a. Ono što oni traže je prekompozicija države, politički nije prihvatljivo dobrom dijelu ljudi u BiH i jednom većem dijelu političkih opcija, stava je Komšić.

Uz to, mislim kako bi bilo odlično i kroz što bi se mogla postići neka vrsta konsenzusa, to su ove izmjene Izbornog zakona kroz koje se dekriminalizira izborni proces.

- Važno je vratiti vjeru u izbore, da glas žitelja neće biti ukraden. Činjenica je da onima koji drže u ovom trenutku poziciju i moć, pitanje je odgovara li to njima. Oni imaju najveći broj zastupnika i ključni su faktor u odlučivanju, kaže Komšić.

Šefik Džaferović ističe kako je od velike važnosti sinkronizirano djelovanje SAD-a i EU.

- Oni će se vratiti u rujnu ili listopadu, meni je drago da je tako i posreduju u rješavanju važnih problema. Na sastancima sam jasno kazao kako bilo kakva asimetrična rješenja za mene nisu prihvatljiva, ona su opasna jer daju različit legitimitet, time i snagu. Sva tri člana Predsjedništva moraju imati isti legitimitet, podcrtao je. Predsjedništvo BiH predstavlja suvereniteti i legitimitet države, dodao je te kazao kako ne želi da se u budućnosti razgovara o sličnim rješenjima.

Važnim smatra i to da radi parlamentarna grupa te se gradi neko rješenje koje će osigurati da volja žitelja bude predstavljena u izbornim rezultatima.

- Potrebna nam je pomoć i Venecijanske komisije. Sva rješenja moraju biti u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava. Nakon toga su se pojavili politički zahtjevi HDZ-a koji sigurno ne bi izdržali sud Europskog suda za ljudska prava. Mi imamo problem funkcioniranja Doma naroda Parlamenta FBiH, a to se pokazalo na stanju u FBiH. Jedna stranka ima ključ da zaključa proces kao što je izbor Vlade FBiH. Zato treba da govorimo o simetričnim rješenjima između Doma naroda FBiH i Vijeća naroda u RS-u, rekao je Džaferović.

Na pitanje hoće li doći do rješenja vezano za izmjene Izbornog zakona BiH do kraja godine, kaže kako ne zna ali da SDA nikada neće pristati na bilo kakva retrogradna rješenja.

Milorad Dodik pak ponavlja kako bilo kakva rješenja za BiH neće stići sa strane i da su oni koji to smatraju u iluziji. Još jednom je pozvao predstavnike entiteta i konstitutivnih naroda da sjednu za jedan stol i dogovori budućnost ove zemlje.

Kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, kaže kako je to stvar partnera iz Federacije koje poziva na dogovor koji će Republika Srpska prihvatiti, a izbor člana Predsjedništva BiH iz RS-a će ostati izravan.

Ponovio je da on neće pristati na bilo kakve druge izmjene Izbornog zakona BiH ukoliko ne dođe do dogovora oko izbora članova Predsjedništva iz FBiH.

- Smatram kako trebamo razmišljati o tome da se iz RS-a u istoj osobi bira predsjednik RS-a i član Predsjedništva BiH iz RS-a kako ne bi dolazili u situacije da to nekada budu dvije osobe iz različitih političkih opcija. Tada bi RS bila vidljivija i pozivam da tu nema nikakve zavjere te pozivam i oporbene stranke da o tome razgovaramo, navodi Dodik.

Ističe da oni i dalje ne priznaju izbor novog visokog predstavnika u BiH, ali su dobili odgovor kako se samo RS i Rusija na takvom stavu, a svi drugi priznaju izbor visokog predstavnika.

- U BiH se vraća međunarodni intervencionizam, sada se umjesto nejakog Inzka nameće neko jak koji će omogućiti Bošnjacima da realiziraju njihove ciljeve. Mislim da se svi moramo vratiti na početak, sjesti za isti stol i mi sami dogovoriti vlastitu budućnost, kazao je Dodik.