Prema rezultatima istraživanja specijaliziranog portala MojPosao.ba, zaposleni u BiH, u prosjeku, imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi željeli imati gotovo 30 dana. Istodobno, više od polovine anketiranih očekuje regres, dok bi svaki četvrti ispitanik bio spreman dio povišice zamijeniti za dodatne slobodne dane.

Jasne poruke poslodavcima

Kako je objavio portal MojPosao.ba, koji je u okviru grupacije Alma Career tijekom lipnja 2026. godine proveo regionalno istraživanje o godišnjim odmorima a koje je obuhvatilo 1.145 ispitanika iz tri zemlje, rezultati su poslodavcima poslali jasnu poruku. 

- Dodatni dani odmora, mogućnost potpunog isključivanja od poslovnih obveza i sigurnija isplata regresa predstavljaju pogodnosti koje zaposleni prepoznaju i sve više vrednuju, stoji u zaključku istraživanja u kojem se dodaje da najveći prostor za unaprjeđenje postoji kod malih i domaćih privatnih tvrtki, u kojima su broj dana odmora i očekivanje regresa najniži. 

Kako pokazuju nalazi istraživanja, ispitanici u BiH u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. No, njihove potrebe i očekivanja znatno su veća, pa bi u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više. Istraživanje, nadalje, ukazuje da se broj dana godišnjeg odmora u BiH značajno razlikuje u ovisnosti o veličini i vlasničkoj strukturi poslodavca. 

Kod malih i domaćih privatnih tvrtki broj dana odmora i očekivanje regresa najniži

Zaposleni u malim tvrtkama i institucijama imaju u prosjeku 19,3 dana odmora, u srednje velikim organizacijama prosjek je 22,2 dana, dok on u velikim tvrtkama iznosi 22,6 dana. Još izraženije razlike primjetne su prema tipu vlasništva. Naime, zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim tvrtkama 20,5 dana.

Koliku vrijednost imaju dodatni slobodni dani, pokazuje i podatak da bi 25% ispitanika u BiH bilo spremno zamijeniti povišicu za veći broj dana godišnjeg odmora. Još 43% bi takvu odluku razmotrilo u ovisnosti o iznosu povišice, dok 32% ispitanih ne bi pristalo na zamjenu. Istraživanjem se došlo i do zaključka da godišnji odmor za značajan dio zaposlenih u BiH ne znači i potpuni prekid komunikacije s poslom. 

Tako je nadređenima tijekom odmora uvijek ili često dostupno 42% ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33%, a kolegama iz drugih odjela 22%. Istaknut je i podatak da regres ove godine očekuje 53% ispitanika u BiH, dok ga njih 48% ne očekuje. 

Među onima koji računaju na tu naknadu, najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM. Bosna i Hercegovina po broju dana godišnjeg odmora zauzima sredinu regionalne ljestvice. 

Kršenje prava radnika

Radnička prava su ugrožena na svakom koraku. Počev od prijava na minimalac, isplata u kuvertama, nedopuštanja korištenja godišnjih odmora, mobinga, do neplaćenih prekovremenih sati i stvaranja pritisaka različitih vrsta. 

Među takvim kompanijama nalaze se i neki 'giganti', koji troše milijune na stvaranje pozitivne marketinške slike, a čiji vlasnici se već 30 godina bogate doslovno na grbači ugnjetavanih radnika. Takvih nije malo, a prisutni su u svim područjima ove bijedne države. Od Mostara, Sarajeva, Banjaluke, središnje Bosne…, postoje 'ugledne' i manje 'ugledne' kompanije koje svoje zaposlenike tretiraju neljudski.