Izaslanici DF-a obratili se Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu
Albin Zuhrić, Sandra Imširović i Senita Hanukić, izaslanici DF-a iz reda Ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH, te zastupnik DF-a u Zasatupničkom domu državnog Parlamenta Zalatan Begić, u četvrtak su uputili apelaciju Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu a u svjetlu činjenice da Ustav FBiH ne dozvoljava kandidaturu pripadnicima kategorije 'Ostali' za dužnost (do)predsjednika FBiH.
Tim je povodom Begić za Klix.ba napomenuo da je apelacija dostavljena stoga što su iscrpljene sve pravne mogućnosti u BiH. Obrazlažući zašto se odlučio na taj korak, podsjetio je da je, po okončanju Općih izbora 2022., grupa izaslanika iz reda Ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH njega predložila za (do)predsjednika FBiH, ali je SIP BiH tu kandidaturu odbio, jer Ustav FBiH ne omogućava Ostalima kandidirati se za tu funkciju/funkcije. “Pozivajući se na odluke visokog predstavnika Schmidta, Središnje izborno povjerenstvo BiH odbilo je moju kandidaturu uz argument da, sukladno njegovim odlukama, nije dopušteno da kandidati za predsjednika i dva dopredsjednika FBiH budu osobe koje nisu pripadnici konstitutivnih naroda“, naveo je Begić, koji je uložio žalbu na tu odluku SIP-a BiH, a koju je odbio Sud BiH, također se pozivajući na Schmidtove odluke. Uslijedile su i dvije apelacije Ustavnom sudu BiH, koji je bio dužan provesti hitni postpupak jer su u pitanju izborna prava, što Ustavni sud, pak, nije uradio, već je, dodaje Begić, u međuvremenu donio 'nečuvenu' odluku kojom je odbio apelacije Željka Komšića i Šefika Džaferovića vezano za Schmidtove odluke. “Oni kažu da je u redu u izbornoj noći mijenjati pravila izbornog postupka, što je suprotno aktima Venecijanske komisije, sudskoj praksi i svim demokratskim standardima. Ustavni sud je kazao da je u redu i što za predsjednika i dva dopredsjednika mogu biti birani samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Oni to toleriraju, iako su prije toga donijeli odluku u predmetu U-14/12 da se i Ostalima mora omogućiti i kandidatura“, argumentira Begić uz opasku da nakon svega navedenog u BiH više nemaju efikasnog pravnog lijeka.