Čelnici Europske unije razgovaraju o poboljšanju sigurnosti u bloku nakon smrtonosnih napada u Francuskoj i Belgiji, kao i o zabrinutosti hoće li rat između Izraela i Hamasa izazvati masovno raseljavanje ljudi. Neki u 27-članom bloku već su pozvali na čvršće granice, više repatrijacije stranaca i nove dogovore s afričkim državama nakon terorističkog napada u Bruxellesu gdje je ubijeno dvoje švedskih državljana. 

Učitelj je ubijen u sjevernoj Francuskoj prošlog tjedna u napadu koji je predsjednik Emmanuel Macron osudio kao "islamistički terorizam". Ubojstva su se dogodila u vrijeme pojačane sigurnosne zabrinutosti u većem dijelu Europe povezane s ratom Izraela i Hamasa.

Hezbolah prijeti Europljanima
Istovremeno dužnosnik Hezbolaha Hashem Safieddine, obraćajući se velikom mnoštvu pristaša, upozorio je američkog predsjednika Joea Bidena, izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i, kako ih je nazvao, "zlonamjerne Europljane" da budu oprezni.
- Odgovor na pogrešku koju biste mogli učiniti našim otporom bit će odjekujući. Ono što mi imamo je vjera, a Bog je jači od vas, svih vaših bojnih brodova i svog oružja -  rekao je, a ovakve riječi tumače se kao prijetnja terorističkim akcijama na tlu Europe. Kao odgovor u mnogim zemljama podignute su mjere sigurnosti.
Mjere sigurnosti povećane su u Bosni i Hercegovini zbog procjene o pojačanoj opasnosti od terorističkih napada, potvrdio je resorni ministar  Nenad Nešić.
On je izjavio kazao kako je procjena da je trenutačno sigurnosno stanje u zemlji dobro, ali da su mjere opreza nužne zbog mogućeg prelijevanja krize prouzročene eskalacijom nasilja na Bliskom istoku.
Ministar sigurnosti BiH izjavio je kako su mjere sigurnosti sada “na višoj razini” ne pojašnjavajući što to točno znači, ali je istaknuo kako policijske agencije u zemlji bez zapreka obavljaju svoje zadaće.
- Pratimo zbivanja kako u regiji tako i u svijetu i očekujemo da nas ni jedan događaj neće iznenaditi - kazao je Nešić, ali niti on niti ijedna sigurnosna agencija do sad nije objavila što konkretno znači povećanje mjera sigurnosti.

Je li Hamas pisao Konakoviću?
Istovremeno, pojedini portali objavili su vijest da je vođa Hamasa Ismail Haniya poslao pismo ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću u kojem traži pomoć za Palestinu.
“Operacija (Potop Al-Aqsa) će se nastaviti sve dok ne postigne svoje ciljeve, a svijet mora poslušati potlačene, skinuti masku i prestati  pružati podršku ovoj fašističkoj i rasističkoj okupaciji Pozivamo arapske i islamske nacije i sve slobodne ljude u svijetu da poduzmu hitnu akciju i mobiliziraju podršku i solidarnost u svim oblicima kako bi zaštitili čvrsto i historijsko palestinsko pravo. Vrijeme je da pravda pobijedi, da naši ljudi uživaju slobodu i da se mogu vratiti na svoja ognjišta iz kojih su prognani, te da prestanu svi oblici okupacije, naseljavanja i agresije na narode i svetinje“ - navedeno je navodno u pismu.
Uz to se u tom pismu navodno opisuju određeni povijesni događaji gledani iz perspektive Hamasa i Palestinaca.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković demantirao navode o tome da mu je Hamas slao bilo kakva pisma.
- Nikakvog pisma Hamasa nema. U sistemu MVP-a BiH nema nikakvog pisma. O takvim pojedincima u vašoj branši govorim glasno, da bi se napravila razlika između profesionalaca i plaćenika. Željana Zovko optužuje Komšića da je radikalista, ja se suzdržavam, a debelo prelaze crvene linije. Hamas nije smio to uraditi, nema opravdanja za ubijanje civila. Ja sam pripadnik Armije BiH, ponosan na taj period. U tokom agresije smo se protiv toga borili. To je naša snaga i pravo da svima o tome govorimo. Sekira me da se neki novinari i političari koriste u dnevno političke svrhe, to je preskupo i nije ljudski. Ne vjerujem da imamo konsenzus po ovoj temi, ali u ovom slučaju ne želim posmatrati takav proces. Dobro vagam svoje izjave. Pored svih stradanja primarni interes moj je BiH. Moramo biti pažljivi što radimo. Mi koji smo preživjeli takva stradanja imamo pravo apelirati da se što prije zaustave, da se u miru rješava višegodišnji sukob – poručio je Konaković.

BiH se dobro nosila s terorizmom

Po tko zna koji put, događaje u svijetu koji se nas baš previše direktno ne dotiču bosanskohercegovački političari često iskorištavaju za sticanje unutarnjih političkih poena s obzirom na pretpostavljene preferencije vlastitog biračkog tijela.
Slična situacija je bila i po pitanju ruske agresije na Ukrajinu gdje su jedni taj čin osuđivali, drugi gorljivo branili i danas brane Rusiju, a treći dugo vremena izbjegavali direktno osuditi rusku okupaciju ukrajinskih teritorija.
Sukobi između Izraela i islamističke skupine Hamas podijelili su javnost u BiH što uključuje i najviše državne dužnosnike, dok iz palestinske zajednice koja djeluje u BiH stižu stalni pozivi na javno iskazivanje solidarnosti s Palestincima. U svemu tome nije jasno da li je BiH zaista pod nekom terorističkom prijetnjom, ali iskustvo iz prijašnjih vremena govori nam da se BiH poprilično dobro nosila sa slični prijetnjama jer nekih ozbiljnijih terorističkih aktivnosti u BiH nije bilo još od 2011. godine kada je Mevlid Jašarević pucao na američku ambasadu u Sarajevu.

D. G.