Nedjeljni izbori vratili su BiH u stari politički trokut. Tvornička podešavanja u vrhu vlasti ponovno stavljaju SNSD, SDA i HDZ BiH, ali je pitanje na koji način će se prevazići razlike, analizira Deutsche Welle.

Rezultati Općih izbora vratili su Bosnu i Hercegovinu u već viđeni politički obrazac. SNSD, SDA i HDZ ponovno su najjači akteri na svim nivoima vlasti, sa iznenađenjem Stranke za BiH koja je ostvarila veliki rast. U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dominirat će tri nacionalne stranke koje su osvojile najviše mandata u entitetskim i državnom parlamentu.

U Federaciji BiH SDA je učvrstila poziciju najjače stranke, HDZ je dobio svog člana Predsjedništva u liku Darijane Filipović, dok je u Republici Srpskoj SNSD ostvario pobjedu na svim nivoima.

Izbacivanje SNSD-a gotovo nemoguće

Ono što ove izbore čini presudnim za dalji rasplet nije samo broj glasova, već aritmetika u Domu naroda. Iz Republike Srpske se bira pet delegata, a kontrolni paket podrazumijeva četiri mandata. SNSD s koalicijskim partnerima ima dovoljno zastupnika da osigura četiri delegata u srpskom klubu, što ga čini nezaobilaznim faktorom u formiranju vlasti na državnom nivou.

Međutim, tu bi mogao nastati problem ukoliko se bude pratio obrazac posljednje dvije godine, kada je prekinuta svaka suradnja stranaka Trojke sa SNSD-om. SDA i SDP su najjače stranke, od kojih se očekuje koalicija sa SNSD-om i HDZ-om.

-Izbacivanje SNSD-a iz vlasti je projekt koji zahtjeva širu platformu, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, stranke koja je doživjela priličan pad na izborima, ali je kako kaže Konaković, spremna da podrži SDA i SDP u izbacivanju SNSD-a iz jednadžbe za formiranje vlasti.

S druge strane, prvi čovjek SDA Bakir Izetbegović, ne odbacuje mogućnost formiranja vlasti sa SNSD i HDZ.

-Nećemo, naravno, praviti vlast sa onima s kojima ne možemo donositi zakone, funkcionalno uspostaviti Vijeće ministara ili Federalnu vladu. Radit ćemo s onima koji imaju dovoljno ruku i u Zastupničkom i u Domu naroda, rekao je Izetbegović.

Nije problem forma, već suština

Raspodjela mandata neće biti problem, već formiranje koalicija i izvršne vlasti, odnosno Vijeća ministara BiH.

-Bez SNSD-a nema vlasti na državnom nivou iduće četiri godine. Imaju četiri delegata u Domu naroda što znači, ako se nekom matematikom i uspije stvoriti većina bez njih, da će svaki akt biti blokiran u Domu naroda. A to opet znači četiri godine zastoja i agonije, kaže novinar Goran Dakić, ističući da probosanske stranke ne mogu sebi dozvoliti još jedan sunovrat u političkoj borbi s Dodikom, čemu smo svjedočili zadnje dvije godine.

Izmjene Izbornog zakona

U ovoj matematici bit će potrebno namiriti i HDZ, jer iako su dobili „legitimnog predstavnika hrvatskog naroda“ u Predsjedništvo BiH, sigurno na tome neće stati.

-Prva stepenica je izmjena Izbornog zakona koju traže Hrvati, a što su u više navrata odbile sve probosanske stranke. Posebno SDA koja se 2022. godine povukla iz pregovora čiji su medijatori bili Amerikanci i predstavnici EU, kaže Dakić.

HDZ insistira na tome da hrvatski narod mora birati svog „legitimnog predstavnika” između više kandidata, a ne da taj izbor bude uvjetovan glasovima bošnjačkih birača. Ovaj zahtjev vjerojatno će biti jedan od glavnih pregovaračkih aduta HDZ-a u razgovorima sa SDA i SNSD-om.

Ako se ne postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona, HDZ može zaprijetiti blokadom, što bi dodatno kompliciralo formiranje vlasti.

(Ne)suradnja koja traje

Da bi se formirala vlast bez SNSD-a, potrebno bi bilo napraviti dogovor u kojem bi istovremeno sudjelovali SDA, SDP, HDZ i najmanje dvije srpske oporbene stranke, što je matematički i politički gotovo neizvodivo.

Zbog toga ova „loša suradnja“ više zvuči kao pregovaračka taktika nego kao čvrsta politička odluka. SDA, iako je u prethodnom mandatu bila u oporbi na državnom nivou, sada se vraća u igru kao najjača stranka u Federaciji BiH. Pritisak formiranja funkcionalne vlasti, uz činjenicu da je SNSD nezaobilazan, vjerojatno će natjerati sve aktere na kompromis koji će rezultirati starom formulom, SNSD–SDA–HDZ.

Ono što ove izbore čini posebno značajnim jesu Dodikove najave o povratku „izvornom Dejtonu”. Ova retorika, koja podrazumijeva jačanje entitetskih ovlasti i slabljenje državnih institucija, otvara mogućnost četverogodišnje blokade na nivou BiH. Ako Dodik odluči iskoristiti poziciju SNSD-a u Domu naroda za blokadu zakona koji jačaju državne nadležnosti, BiH može ući u novi ciklus političke paralize.

Dodikov mogući povratak

Jedno od najzanimljivijih pitanja nakon izbora jeste mogućnost pomilovanja Milorada Dodika. Dodik je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, uz šestogodišnju zabranu političkog djelovanja. Ulaskom Željke Cvijanović (SNSD) i Darijane Filipović (HDZ) u Predsjedništvo BiH, otvara se pitanje da li bi se moglo pokrenuti pitanje pomilovanja, za šta Predsjedništvo ima nadležnost.

Međutim, pravnici smatraju da se odluke o pomilovanju na državnom nivou mogu donijeti isključivo konsenzusom sva tri člana Predsjedništva BiH.

-Ukoliko bi došlo do pomilovanja, odnosno takve inicijative, takva odluka mora biti jednoglasna u Predsjedništvu. Mislim da ovdje neće biti te suglasnosti za pomilovanje Milorada Dodika, kaže bivši član SIP-a, pravnik, Vehid Šehić.

Potop SDS-a i kraj jedne ere

Dok SNSD slavi, Srpska demokratske stranka (SDS) doživljava izborni potop. Rezultati pokazuju drastičan pad podrške ovoj stranci, koja je nekad bila glavna oporbena snaga u Republici Srpskoj. Pad SDS-a nije samo rezultat jačanja SNSD-a, već i šireg fenomena gubitka povjerenja građana u tradicionalne opozicione stranke, koje nisu uspjele ponuditi alternativu Dodikovoj politici.

Ovaj izborni rezultat može označiti kraj jedne političke ere u Republici Srpskoj. SDS, koji je desetljećima bio sinonim za srpsku oporbu, sada se suočava s egzistencijalnim pitanjem, koje je ugroženo još od 2006. godine i smjene Dragana Čavića s mjesta prvog čovjeka stranke.

-Od tada do danas imaju stalni pada i nikada se nisu uspjeli vratiti. Koliko je SNSD na vlasti, toliko je SDS u padu i to je paradoks borbe oporbe u Republici Srpskoj, kaže Dakić.

Izlaznost od 42 posto pokazuje da je značajan dio građana ostao kao promatrač, ali oni koji su izašli na birališta jasno su pokazali što žele. Povratak na formulu SNSD–SDA–HDZ, uz Dodikove najave o „izvornom Dejtonu” i mogućnost pomilovanja, sugerira da će se politička scena BiH u iduće četiri godine vrtjeti u poznatom krugu blokada, pregovora i kompromisa.