BiH i službeno je, kao što je to bio slučaj i 2015. godine, stavljena na tzv. sivu listu Odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) nakon što nije ispunila obećane reforme, objavio je u utorak Raport koji dodaje da je o tome upravo toga dana u Parizu službeno izviješteno izaslanstvo Ministarstva sigurnosti na plenarnom sastanku Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF), kao i da su o stavljanju BiH na sivu listu izviještene i bh. institucije, konkretno predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

U petak je održana hitna telefonska sjednica na kojoj je Krišto jednoglasno ovlaštena, u ime Vijeća ministara BiH, potpisati Pismo o političkoj opredijeljenosti na visokoj razini, kojim se potvrđuje prihvaćanje Akcijskog plana Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) te opredjeljenje BiH za njegovu punu, pravodobnu i koordiniranu provedbu. Prethodno je usvojena Informacija Ministarstva sigurnosti BiH o trenutačnom statusu BiH u FATF/ICRG postupku i potrebi potpisivanja pisma o političkoj opredijeljenosti na visokoj razini, nakon što je preporučen nastavak FATF-ova pregleda BiH, uz provedbu njegova Akcijskog plana.

Raport doznaje da BiH ipak nije prošla toliko loše kada je riječ o sivoj listi, na kojoj će se najvjerojatnije nalaziti sljedeće dvije godine. Predstavnici MONEYVAL-a su, kako se navodi, uručili bh. izaslanstvu 13 uvjeta, tj. koraka koje se mora načiniti, među kojima su  Nacrt zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i Nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom. Jedno od spornih pitanja na rješavanje kojeg se BiH obvezala, a što nikada nije ispunila, jest izrada registra stvarnih vlasnika, koji bi bio ključan i za otklanjanje nedostataka iz izvješća Odbora stručnjaka za evaluaciju mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Pojašnjavajući za Raport što stavljanje na sivu listu MONEYVAL-a znači u praksi, ekonomist Admir Čavalić je naveo da ono donosi skuplje, sporije transakcije te, potencijalno, manje investicija. 

- To će značiti i relativno skuplja inozemna zaduženja a tu je uvijek i reputacijski rizik u kontekstu naše države. Posebno za građane i gospodarstvenike, ovo potencijalno može značiti više nepotrebnih transakcijskih troškova kada govorimo o inozemnom financiranju, kazao je Čavalić.