Kuba je u petak prijavila drugi nestanak struje na nivou cijelog otoka u manje od sedam dana, a novi prekid dogodio se jučer u 16:30 po lokalnom vremenu.

Državna elektroprivreda Union Electrica de Cuba saopćila je da je prekid počeo u 16:30 po lokalnom vremenu. Vlasti nisu ponudile objašnjenje za novi kolaps mreže, ali on dolazi nakon sličnog kvara u ponedjeljak i predstavlja četvrti potpuni nestanak struje u zemlji od početka godine.

Prekidi napajanja u Kubi nisu neuobičajeni jer je elektroenergetska infrastruktura zastarjela, a veliki dio sistema datira iz perioda Hladnog rata, između 1960. i 1980. godine.

Problem se, međutim, dodatno pogoršao od januara, kada je američki predsjednik Donald Trump praktično presjekao kubanske isporuke strane nafte.

Prema navodima iz teksta, Trump je nakon početka drugog mandata pojačao pritisak na komunističke vlasti u Havani. Krajem januara potpisao je izvršnu uredbu u kojoj je naveo da Kuba "predstavlja neuobičajenu i izvanrednu prijetnju” za SAD te zaprijetio visokim carinama svakoj zemlji koja tom otoku isporučuje gorivo. Od tada je, kako se navodi, samo jedan ruski tanker s naftom stigao do Kube, i to u martu.

Međunarodna agencija za energiju navela je da je Kuba 2023. proizvodila tek 40 posto nafte koju troši, dok ostatak dolazi iz inostranstva. Stručnjaci za ljudska prava upozorili su da nestašica goriva pogađa civilno stanovništvo jer slabe javne usluge poput prijevoza i zdravstva.

Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Turk saopćio je u junu: "Ograničenja goriva uvedena od početka 2026. i nedavno pooštravanje ekstrateritorijalnih sankcija, zajedno, direktno štete Kubancima, posebno najugroženijima. Djeca umiru jer ljekari nemaju pristup osnovnom medicinskom materijalu i lijekovima. To je neprihvatljivo.”

Američka administracija za nestanke struje krivi loše upravljanje kubanske vlade. Kuba je ranije planirala dio energetskog sistema usmjeriti s fosilnih goriva na solarne i druge obnovljive izvore, a taj proces je ubrzan uz pomoć tehnologije iz Kine.