LJUBIĆ: Nije se odustalo, no nije trenutak
Presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu 'Kovačević' nije provediva u BiH bez demontaže Daytonskog mirovnog sporazuma, ocijenio je u razgovoru za N1 Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH.
Govoreći o zaključku HNS-a BiH iz 2022. godine o tzv. "trećem entitetu", naveo je da se od njega nije odustalo, ali da ovo nije trenutak zato. Pozivajući se na, kako je naveo, ugledne znanstvene i političke autoritete, Ljubić je upozorio da alternativa konsocijacijskoj demokraciji nije građanska, država već raspad, kao primjer za što je naveo bivšu Jugoslaviju i Cipar, te je iznio mišljenje da je spas za BiH poštivanje načela konstitutivnosti tri naroda.
Govoreći o eventualnim stranim partnerima predsjednika RS-a Milorada Dodika te, odgovarajući na pitanje koliko je Dodiku predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pomogao da ne ode u izolaciju, Ljubić je naveo da se Dodik suočio s jednom izolacijom sa Zapada i da, u svakom slučaju, traži partnera svugdje gdje ga može naći.
- Čović je tu igrao sigurno u velikoj mjeri ulogu posrednika, a zapravo to proizlazi iz naše hrvatske pozicije. Jasno je da Hrvati, ni brojem stanovnika, ni ruku u Parlamentu, ne mogu dominirati i naš je cilj da se reforme na putu ka EU i institucionalne reforme koje će zemlju učiniti funkcionalnijom odvijaju brže, rekao je. Upitan koliko je to partnerstvo donijelo koristi Hrvatima u BiH, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH rekao je da ne misli da se radi o nekom specifičnom partnerstvu koje bi bilo bitno drugačije od onog s predstavnicima drugog konstitutivnog naroda, s Bošnjacima.
- Istina je da je Dodik u jednoj fazi zadnjih 10-ak godina, prvo 2011. godine kada je parlamentarna većina formirala Vladu FBiH, tzv. vladu 'Platforme' bez legitimnih predstavnika Hrvata, Dodiku nuđeno da formiraju državnuvlast ali Dodik je to dobio iz strateških interesa RS. Danas to više nije potrebno nama, Hrvati su još manje potrebni Dodiku i u ovom momentu HNS i pregovarači u ime HNS vode uravnoteženu politiku odnosa suradnje i s političkim Sarajevom i Banja Lukom. U jednom trenutku je to bilo iz političke nužde, sada to više nije, riječi su Ljubića.
Svi zaključci HNS-a na snazi
Govoreći o radu na izmjenama Izbornog zakona BiH, sugovornik N1 podsjetio je da je ciljani rok za definiranje izmjena i Ustava i Izbornog zakonabio kraj ove godine.
- Nažalost, dinamika realizacije potpisanog koalicijskog sporazuma na razini BiH kasni u svim segmentima. Odlučeno je da će se ići u tehničkom dijelu u realizaciju odmah, no mi inzistiramo i uvjeren sam da to vrijeme mora doći kada ćemo pristupiti ozbiljnim pregovorima o izmjenama. Legitimno predstavljanje je definirano Ustavom i o tome se ne pregovara, kaže Ljubić koji je naveo da BiH već 30 godina bezuspješno pokušava ostati samoodrživa država te da je najveći integrativni faktor u ovoj državi međunarodni faktor.
- Bez preuzimanja odgovornosti domaćih partnera, ne možemo dalje u eurointegracije. Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Kovačević' ne predstavlja nikakvu pravnu ni političku novinu, već recikliranje prethodnih presuda te je duboko politički kompromitirana jer je u njenom donošenjusudjelovao sudac Faris Vehabović i neprovediva je bez demontaže Daytonskog mirovnog sporazuma, ukazao je Ljubić.
Upitan je li još uvijek na snazi zaključak HNS-a BiH iz 2022. da će to krovno tijelo pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizacija BiH ako se nastavi s dekonstituiranje Hrvata u BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH, poručio je da je konsocijacijska demokracija inherentna karakteru BiH i da je jedino na tim načelima moguće ostvariti stabilnu državu BiH, potvrdio je da su svi zaključci HNS-a na snazi, ali da se realizira ono što je moguće.
- U ovom trenutku je moguće iskoristiti temeljna načela Daytona - načelo konstitutivnosti naroda, te pristupiti izmjeni Izbornog zakona poštujući temeljno načelo Ustava BiH, što je i najlakši i najbrži način zaizlazak iz krize. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku nema kredibilnih partnera za razgovor o bilo kakvoj prekompoziciji BiH u pravcu 3, 4, 5 entiteta, ali ni kredibilnih partnera da se BiH prekomponira u unitarnu centralističku državu.
- Ako se konstitutivni narodi dogovore da budu dva, tri, četiri entiteta ili da ih se potpuno ukine, onda konstitutivnost treba biti u središtu ako država želi biti stabilna. Ako se nekada stvoripolitička klima za novu teritorijalnu administrativnu jedinicu zemlje, to neće biti jednostrani akti, već dogovoreni aranžman državotvornih političkih subjekata BiH, zaključio je.