U organizaciji Zaklade Friedrich-Naumann für die Freiheit, održana je online panel-diskusija na temu 'Zapadni Balkan u središtu geopolitičkih interesa', koja je okupila istaknute stručnjake za jugoistočnu Europu i međunarodne odnose. 

U fokusu razgovora bila je nestabilna i geopolitički osjetljiva pozicija ove regije koja, i tri desetljeća po okončanju ratnih sukoba, ostaje predmet snažnih vanjskih utjecaja i političkih podjela. 

U razgovoru su sudjelovali Nedim Makarević, dugogodišnji veleposlanik BiH i analitičar, Thomas Hacker, bivši izvjestitelj za Zapadni Balkan u njemačkom Bundestagu, koji je jasno analizirao situaciju iz njemačke perspektive prema geopolitičkom prostoru Zapadnog Balkana, te Thomas Brey, autor studija i bivši dopisnik agencije DPA za jugoistočnu Europu. Diskusiju je moderirao Michael Roick, bivši projektni menadžer za Zapadni Balkan pri Zakladi Friedrich-Naumann-Stiftung, koji je, osim što je ukazao na probleme ali i na potencijal te regije, ocijenio da Europska unija mora  imati jasan angažman u projektu BiH. Sudionici skupa suglasni su da je Zapadni Balkan ostao jedno od najosjetljivijih geopolitičkih područja u Europi, gdje se sukobljavaju interesi velikih sila, dok EU još uvijek traži svoju ulogu. 

Četiri ključna pravca djelovanja za EU

Makarević je ovom prigodom ocijenio da je BiH danas ogledni primjer nedostatnog zalaganja međunarodne zajednice osigurati održive demokratske i institucionalne temelje na Zapadnom Balkanu, slijedeći upitnu politiku izmicanja spram jasnih remetilačkih faktora. Stoga drži logičnim da prazan prostor kojeg ostavlja EU popunjavaju sile poput Kine, Turske i Rusije. Govoreći o neprincipijelnosti EU-a u smislu kandidatskih statusa novih članica, ali i sasvim različitih stavova pojedinih članica Unije spram proširenja zemljama Zapadnog Balkana, prije svega BiH, ukazao je na primjere Mađarske, Nizozemske i, sporadično, Slovačke i Danske. 

- Ako sama EU nije homogena u svojim stavovima prema proširenju na Zapadni Balkan i nema jasnih kriterija, kako onda očekivati napredak? BiH danas nije samo iznutra podijeljeno društvo, ona je odraz šireg europskog nesnalaženja, nedosljednosti i strateške konfuzije kada je riječ o Zapadnom Balkanu, smatra Makarević koji je ukazao da je, umjesto funkcionalne europske demokracije, dozvoljeno je očuvanje etničkog modela upravljanja, gdje entiteti funkcioniraju kao proto-države, dok političke elite opstaju kroz stalne krize, blokade i instrumentalizaciju vanjskih sila. 

- Dok EU ponavlja frazu o europskoj perspektivi, Rusija djeluje konkretno dajući podršku secesionističkim narativima u RS-u, ona destabilizira procese kroz obavještajno-medijske aktivnosti i pozicionira se kao zaštitnik ‘pravoslavnog svijeta’, čime instrumentalizira vjeru za geopolitičke ciljeve, upozorio je te ukazao i na sve jači ekonomski utjecaj Kine, koji se ogleda u projektima u oba entiteta na čistom poslovnom osnovu, što je, pak, ogledalo odsutnosti europskog interesiranja.

Iznio četiri ključna pravca djelovanja za EU a oni su: prekid pasivne neutralnosti prema destruktivnim političkim silama u BiH i jasan politički stav prema onima koji ruše europski poredak; ekonomska ofenziva EU-a kroz ciljana ulaganja, uvjetovana reformama i praćena mehanizmima kontrole; aktivnija uloga međunarodne zajednice, osobito OHR-a i europskih misija, kroz redefiniciju mandata i djelovanje fokusirano na konkretne rezultate; i simbolično i strateško otvaranje pristupnih pregovora s BiH, koje bi imalo i geopolitički, i unutarnji značaj. 

- Nastavi li EU biti spor, podijeljen i reaktivan akter na Balkanu, ona neće samo izgubiti BiH, izgubit će vlastiti smisao kao mirovni i civilizacijski projekt, poručio je.