Kako bi se koristila nova tehnologija, SIP će morati napraviti instrukciju o tome kako će se ta tehnologija koristiti i kako će se osigurati biometrijska zaštita biometrijskih podataka, poručila je Fajon. Dodala je da se mora osigurati i materijal za obuku za općinske izborne odbore te da je to nešto što još tek treba da se razvije

Opći izbori 2026. godine u Bosni i Hercegovini odvijat će se u izuzetno složenom političkom, institucionalnom i sigurnosnom okruženju, obilježenom kašnjenjem u pripremama, nedostatkom ključnih odluka i izazovima u uvođenju novih izbornih tehnologija, uz istovremene brige o integritetu procesa i ravnopravnom sudjelovanju žitelja. To su nalazi do kojih je došla predizborna misija Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) za procjenu u BiH, koje je uz preporuke predstavila na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu, a uoči Općih izbora u listopadu ove godine.

Tehnologije 

Bivša zamjenica premijera i ministrica vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije i voditeljica delegacije NDI Tanja Fajon ocijenila je da se Opći izbori 2026. održavaju u vrlo kritičnom trenutku za BiH, 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Ukazala je da su političke okolnosti dodatno opterećene neslaganjima o funkcioniranju državnog sistema, krizom u Republici Srpskoj i neizvjesnošću u vezi s imenovanjem novog visokog predstavnika u BiH.

- Ovi faktori utječu na funkcioniranje vladinih institucija, naročito na državnoj razini te stvaraju izazovno okruženje za održavanje izbora, kazala je. Govoreći o prethodnim izbornim ciklusima, navela je da su bili prilično dobro pripremljeni, ali opterećeni ozbiljnim optužbama i podjelama. Istaknula je da su bili obilježeni 'polarizirajućim etničkim podjelama i navodima o neprimjerenim praksama političkih subjekata'. Usprkos tome, kako je naglasila, postoji široka podrška za uvođenje izbornih tehnologija.

- Iako se na to ne gleda kao nekakav lijek za sve probleme, smatra se da će povećati transparentnost, odgovornost na izborima i da će samim tim povećati stepen povjerenja u proces, istakla je. Fajon je ocijenila da je pravni okvir generalno adekvatan, ali da nikada nije prošao sveobuhvatnu reviziju, usprkos brojnim pokušajima i širokoj podršci za unapređenje izbornog integriteta.

- Poduzeti su brojni domaći napori da bi se napravile odgovarajuće izborne reforme. Međutim, nije došlo do konsenzusa, napomenula je Fajon, dodajući da je visoki predstavnik morao posegnuti za bonskim ovlastima, nametnuvši propise kojima se mijenja pravni okvir i osiguravanju financiranje nove tehnologije za dan izbora.

Izazovi u izbornom procesu

Posebnu pažnju posvetila je uvođenju novih izbornih tehnologija, upozoravajući na ozbiljne operativne izazove. Istakla je da političke stranke i organizacije civilnog društva imaju veoma ozbiljne zabrinutosti vezano za nedostatak informacija o tome kako će ta tehnologija na dan izbora funkcionirati. 

Dodala je da i dalje ne postoje jasne smjernice o njihovoj primjeni. Naglasila je i problem nedovoljne pripreme birača, upozorivši da je ograničeno vrijeme da se educiraju glasači o tome kako će ta nova tehnologija uticati na sam proces glasanja, na sam izborni dan, što može otežati pravilno sudjelovanje u izbornom procesu. Dodatno je ukazala na zabrinutosti vezane za moguće izmjene glasačkih listića, poput zamjene imena kandidata brojevima, što bi moglo zakomplicirati preferencijalno glasanje i uticati na ostvarivanje biračkog prava. Također je ukazala i na pitanja zaštite biometrijskih podataka, cybersigurnosti i tajnosti glasanja. Na kraju je istaknula i obaveze Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

- Kako bi se koristila nova tehnologija, SIP će morati napraviti instrukciju o tome kako će se ta tehnologija koristiti i kako će se osigurati biometrijska zaštita biometrijskih podataka, poručila je Fajon. 

Dodala je da se mora osigurati i materijal za obuku za općinske izborne odbore te da je to nešto što još tek treba da se razvije. Naglasila je da je neophodno da SIP pravovremeno preuzme i testira opremu da bi se potencijalni operativni problemi prepoznali prije samog izbornog dana te da bi se svim akterima omogućilo da se adekvatno pripreme za primjenu novih tehnologija.

Fajon je, također, iznijela i niz preporuka, naglašavajući da uvođenje izbornih tehnologija može imati širi pozitivan efekt na demokratske procese u BiH. Dodala je da kredibilni izbori moraju biti zajednički cilj svih političkih aktera, bez obzira na njihove razlike te upozorila da je za to potrebno odgovorno ponašanje i poštivanje pravnih normi. Ukazala je da sve razine vlasti moraju pravovremeno pružiti punu podršku SIP-u za organizaciju izbora i uvođenje novih tehnologija. Istakla je i važnost uključivanja političkih stranaka i civilnog društva u proces implementacije, dodajući da bi se SIP trebao konsultirati sa svim relevantnim akterima.

Operativni izazovi

Globalni ravnatelj za izbore Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) Richard L. Klein također je upozorio da se SIP i dalje suočava sa značajnim operativnim izazovima u pripremi izbora, naglašavajući da je kašnjenje u isplati sredstava dodatno zakompliciralo proces. 

Dodao je kako ključni planski dokumenti još nisu usvojeni, uključujući operativnu mapu puta koja predviđa jačanje kapaciteta SIP-a, posebno u oblasti informacionih tehnologija i kibernetičke sigurnosti. Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, naveo je da je promijenjen način imenovanja članova biračkih odbora, pri čemu SIP sada imenuje nestranačko rukovodstvo, dok političke stranke koje imaju zastupljenost u zakonodavnim tijelima imenuju ostale članove. Usprkos određenim rezervama, ocijenio je da ove promjene mogu unaprijediti integritet izbornog procesa. 

Klein je podsjetio da su i raniji izborni ciklusi bili opterećeni problemima poput prijevremene kampanje, zloupotrebe resursa i pritisaka na birače te upozorio da su slične pojave prisutne i u ovom izbornom ciklusu, uključujući govor mržnje i nepravilnosti u kampanji. Istakao je da, iako su zakonski uvedene zabrane zloupotrebe javnih resursa i definicija govora mržnje, njihova primjena ostaje izazov i zahtijeva pažljivo praćenje i efikasno rješavanje sporova. Posebno se osvrnuo na medijsko okruženje, ocijenivši da, usprkos formalnim garancijama slobode izražavanja i velikom broju medija, građani nemaju pristup dovoljno raznovrsnim i nepristrasnim informacijama zbog političkih i etničkih podjela u medijima. Ukazao je i na sve veći značaj digitalnih kampanja, ali i na nedovoljnu regulaciju tog prostora, gdje internet mediji često postaju izvor dezinformacija i govora mržnje, dok mnogi i dalje ne ispunjavaju zakonsku obavezu transparentnosti vlasništva.

Klein je također upozorio na sustavne prepreke za puno i ravnopravno sudjelovanje žitelja u izbornom procesu, naglašavajući da ustavna i izborna ograničenja i dalje diskriminiraju dio žitelja, uključujući nacionalne manjine, ali i pojedine pripadnike konstitutivnih naroda, zavisno od mjesta prebivališta.