Stanje u kampu na lokaciji Lipa nadomak Bihaća i dalje je bez velikih promjena a migranti i dalje borave na otvorenom. Za iduće dane najavljeni su niske temperature i snijeg a smještaj za nekoliko stotina migranata još nije osposobljen. Volonteri Crvenog križa su podijelili na tisuće obroka.

Tajnik Crvenog križa Grada Bihaća Selam Midžić kaže da očekuju, uz angažman IOM-a i svih službi države BiH, da će biti osposobljeni i smještajni kapaciteti, tako da će sve to biti drugačije. U MUP-u Unsko-sanske županije (USŽ) cijene da je sigurnosna situacija na terenu zadovoljavajuća.

Resorni ministar Nermin Kljajić očekuje da će šatori koje su postavile Oružane snage BiH za boravak migranata biti osposobljeni narednih dana, ali i da će se odmah krenuti s izgradnjom kampa za dugoročni boravak migranata.

“Prema našoj procjeni, njih je sad tamo između 600 i 700, tako da se nadamo da će se, s premiještanjem migranata u ovo šatorsko naselje, istodobno krenuti s izgradnjom kontejnerskog prihvatnog centra i da će to pitanje biti riješeno u naredna tri mjeseca. Ipak, i kada se šatore osposobi, potrebno je osigurati mnogo stvari da bi situacija na terenu bila zadovoljavajuća“, kazao je Kljajić na BHT.

Inače, još uvijek se čeka na odluku Predsjedništva BiH o angažmanu Oružanih snaga koje bi trebale dati doprinos u uređenju ovog lokaliteta.

Mijatović: Netko će morati odgovarati ako ljudi počnu umirati

Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović ocijenila je za N1 da se u BiH već dogodila humanitarna kriza i da je trenutno stanje tek vrh ledenog brijega. Poručila je da će, počnu li ljudi umirati, netko morati odgovarati. Podsjetivši na svoj posjet kampu Vučjak u prosincu 2019., izrazila je zadovoljstvo pto je on zatvoren ali i ukazala da to nije promijenilo situaciju.

“Dijelom je razumljivo da je fokus na Krajini jer je ona na granici s Hrvatskom. Poslala sam Vijeću ministara BiH pismo gdje sam na diplomatski način pokušala objasniti zašto je BiH važna i kako bi se ovu sramotnu situaciju moglo promijeniti. To je moguće, ali nedostaje politička volja”, kazala je Mijatović dodavši da odgovor Vijeća ministara BiH nije dobila.

Pojasnila je i da ovo nije problem koji može riješiti jedno ministarstvo te bi voljela da se aktivno uključi čitavo Vijeće ministara, Predsjedništvo BiH, Parlament BiH, zajedno s međunarodnim partnerima. Prema mišljenju Mijatović, najveći je problem nedostatak koordinacije, političke volje i shvaćanja koliko je situacija ozbiljna. Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava dodala je i da Lipa nije jedini problem jer na ulicama u BiH spava oko 3.000 ljudi.

“Riješiti Lipu postavljanjem šatora u zimskom periodu je dobar potez, ali to neće riješiti problem. Potrebno je više solidarnosti. Svi moraju nositi svoj dio odgovornosti. Ako ti ljudi počnu umirati, netko će morati odgovarati”, kazala je sugovornica N1 istaknuvši da njezin posao kao povjernice za ljudska prava nije reći kako političke odluke trebaju biti razmatrane.

“Barem mi u BiH znamo što znači ići u drugu zemlju tražeći sigurnost i pokušavajući naći mir. U mnogim državama postoje konflikti, u nekima postoje režimi koji su okrutni prema svojim građanima. Imate djecu koja sam hodaju ulicama BiH i drugih država. Mora se uraditi puno više”, kazala je Mijatović uz ocjenu da ni objekt Bira nije rješenje jer je ispod svakog standarda. Prema njenim riječima, krivi su svi - država, međunarodna zajednica, svi koji sudjeluju u ovim procesima jer ono što se vidi na terenu očito ne funkcionira. Ona potrebnim drži donijeti žurne odluke, ne razmatrati ih mjesecima.

“Način na koji se odnosimo prema migrantima i na koji se vode polemike u društvu, ne govorim samo o BiH, su nešto što možemo nazvati licemjerjem. Novac koji se ulaže da bi se migracije kontorliralo ne pomaže. Imate problem nedostatka solidarnosti u zemljama EU-a koje odbijaju biti dio razgovara ili kvota koliko migranata bi uzele. Još nemamo jasnu sliku kako će se sve razvijati. Vrlo je bitno da država BiH počne postavljati pitanja kako se upravlja fondovima za migracije, da preuzme veći dio odgovornosti i radi s partnerima koji su na terenu”, zaključila je Mijatović.

Kako i gdje je utrošen novac?

Kako je moguće da migranti žive u nehumanim uvjetima ako je u BiH tijekom dvije godine iz EU-a za rješavanje migrantske krize došlo približno 200 milijuna KM? Tijekove tog novca teško je pratiti a sve su glasnije optužbe da je on trošen netransparentno i nenamjenski. Oni koji snose najveći teret ove krize tvrde da imaju najmanje financijske dobiti jer IOM, koji raspolaže novcem, sredstva troši u gradovima koji migrante skoro nikad nisu ni vidjeli.

“Onaj tko vlada financijama, vrlo često vlada i situacijom”, kazao je u emisiji FTV-a ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić (SDA). Zbog imidža koruptivne zemlje, EU je milijune za migrantsku krizu dala IOM-u, UN-u. Kampovi, hrana, odjeća, liječenje i ostale potrebe plaćani su tim novcem, ali problem je što nitko nema uvida u to, tvrde predstavnici vlasti u USŽ.

“Imaju li pravo naše firme zaraditi išta od te krize, zašto se ne renta vozila iz USŽ-a, zašto se ne uzima čistačice iz USŽ-a, zašto kruh, mlijeko i meso ne dolaze iz USK, zašto dolaze iz ostalih krajeva BiH. Nemamo li mi pravo ni na PDV? Danas se iz tog novca plaća MUP RS-a, plaća mu se gorivo da bi dovozio migrante na područje USŽ-a”, ustvrdio je u istoj emisiji FTV-a USŽ-a Mustafa Ružnić (A-SDA).

Šef IOM-a u BiH Peter van der Auweraert je, pak, replicirao, da oni objavljuju javne pozive za usluge i, ako postoje dvije iste ponude, jedna iz Hrvatske a druga iz Cazina ili Bihaća, bit će odabrana domača firma. No, budući da je na terenu stanje drugačije, vlasti USŽ-a tvrde da  malverzacija ima.

Kao primjer navode donaciju opreme za županijski MUP. Lokalne vlasti traži da se javno objave i ugovori o iznajmljivanju objekata za smještaj migranata. Sporni su, kako navode, iznosi od 20.000 eura mjesečno za Miral, 35 za Sedru, čak 700.000 KM godišnje za Biru.

“U određene centre na području USŽ-a potrošeno je 3,5 milijuna eura, to je  isto sumnjiva tvrdnja jer u tim objektima nema ničeg osim kontejnera”, dodaje ministar Kljajić.

Vlasti USŽ-a stava su da tužiteljstvo, Porezna uprava, inspekcije i UNO BiH moraju provjeriti tokove novca dok iz IOM-a tvrde da ministarstvo financija BiH dobiva mjesečna izvješća. A glavni donator, EU, kaže da redovno vrši neovisne revizije i kontrolu njihovog trošenja.

Zastupnica u Bundestagu: Njemačka snosi odgovornost za migrantsku krizu u BiH

U BiH je gore nego u grčkoj Moriji, navode humanitarni radnici koji su boravili među izbjeglicama na granici s Hrvatskom. No, njemačka Vlada ne namjerava primiti izbjeglice, već govori o pomoći "na mjestu događaja".

Tako najtiražniji njemački list Bild donosi reportažu o izbjeglicama i migrantima koji borave u BiH uz opis nehumanih uvjeta u kojima borave i nehumanog ophođenja prema njima. Njemački Zeit je, izvijestivši da su migranti u BiH okončali štrajk glađu, ističe i da njemačka vlada odbija prijem izbjeglica iz tranzitne BiH.

“Planovi da se izbjeglice koje tamo žive bez krova nad glavom primi u Njemačku, prema informaciji Ministarstva unutarnjih poslova, ne postoje. Na pitanje lista, jedna glasnogovornica je rekla da je njemačke vlada “uputila apel, kako odgovornima, tako i onima na terenu, da pronađu sveobuhvatna održiva rješenja na licu mjesta za one koji traže zaštitu i pored EU-a ponudila i svoju potporu za unaprjeđenje situacije na mjestu događaja.

Ulla Jelpke, glasnogovornica Kluba ljevice u Bundestagu, pak, predbacuje njemačkoj vladi nedostatak spremnosti za pomoć. Umjesto upućivanja nedjelotvornih apela, njemačka vlada bi trebala djelovati odlučno prijemom izbjeglica, kaže Jelpke. “Jer, vlada u Berlinu svojom izolacionističkom politikom u okviru EU-a snosi odgovornost za bijedno stanje onih koji traže zaštitu u BiH i na grčkim otocima“, navodi Zeit njezine riječi.

 I Tageszeitung iz Berlina piše da je Vijeće za izbjeglice njemačke savezne zemlje Berlin u apelu pokrajinskim vlastima zatražilo sveobuhvatan program prijema izbjeglica iz BiH. U svom apelu, Vijeće za izbjeglice navodi izvješće jedne svoje suradnice, medicinske sestre koja je u studenom volontirala u regiji Velike Kladuše i koja navodi da su brojne izbjeglice, zbog posljedica pushback-a od strane hrvatske policije, povrijeđene, a nemaju pristupa medicinskoj zaštiti. Bh. vlasti su, navela je nadalje, tamo zabranile humanitarnim organizacijama dijeliti pomoć. Parlament njemačke savezne zemlje Berlin je, navodi TAZ, prošle godine donio odluku o prijemu 300 izbjeglica s grčkih otoka, ali njemački savezni ministar unutarnjih poslova je odbio dati suglasnost. I program prijema izbjeglica iz BiH bi morao odobriti Seehofer. Ali u slučaju BiH, njegov glavni argument, naime Dablinska pravila, ne važi, piše TAZ.