Mirnom šetnjom od Sebilja u starom dijelu Sarajeva do zgrade Parlamenta Bosne i Hercegovine, grupa studenata i građana prosvjedolvala je 23. veljače - tražeći pravdu i odgovornost za stradanja u poplavama, koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu početkom listopada prošle godine.

Porukama "Mi smo vaša poplava", "Hoće li ta promjena" i "Pravda", studenti i građani poručili da zahtijevaju odgovor nadležnih i adekvatne sankcije

U poplavama i klizištima koji su pogodili Hercegovinu i centralni dio BiH, 4. listopada prošle godine, poginulo je 27 osoba. Ukupna šteta u Donjoj Jablanici, Konjicu, Kreševu, Fojnici i Kiseljaku, mjestima koja su bila zahvaćena poplavama, iznosi 270 milijuna konvertibilnih maraka.

"Ovo nije samo borba za žrtve poplava, ovo je borba za pravednije društvo u kojem odgovorni snose posljedice za svoje postupke", poručili su studenti koji su inicirali i ranija okupljanja istim povodom u Sarajevu.

Zahtjevi su isti, a među njima je sankcionisanje odgovornih za rad kamenoloma u Donjoj Jablanici, koji je obuhvaćen tužilačkom istragom zbog sumnje da je mogao pokrenuti klizište u kojem su ljudi stradali, a imovina uništena.

Jablanica, gradić na jugu BiH, bio je najviše pogođen prošlogodišnjim poplavama i klizištima iza kojih je ostalo 19 žrtava.

Četiri mjeseca nakon poplava poznato je samo da su većinu stradalih ugušili zemljani nanosi, što je u svom priopćenju potvrdilo i Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanske županije.

Naveli su kako su u toku istražne radnje čiji je cilj utvrđivanje postojanja osnova sumnje o počinjenju krivičnog djela, te da se rad na ovom predmetu kontinuirano obavlja.

Sudionici prosvjeda poručili su da očekuju procesuiranje nadležnih koji nisu djelovali preventivno kako bi spriječili pogibiju, kao i reviziju dozvola za rad svih kamenoloma u BiH.

Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrdili su da je obrušavanje kamenoloma mogući uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici.

Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju svi nivoi vlasti, počeo je s radom 2002. godine, a dokumenti, u koje je RSE imao na uvid, pokazuju da je, po svemu sudeći, do 2008. godine imao dozvolu vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Na prosvjedima je zatraženo i javno objavljivanje trošenja novca, kako iz budžeta Federacije BiH, tako i donacija pristiglih za sva poplavljena područja, piše RSE.