Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da se ekonomski rast Bosne i Hercegovine pokazao otpornim unatoč domaćim i globalnim izazovima, te da je ubrzao na 2,5 posto u 2024.

Ističu da, iako je politička neizvjesnost utjecala na pad potrošnje u prvom kvartalu, visokofrekventni pokazatelji ukazuju na oporavak od drugog kvartala, sa očekivanim blagim usporavanjem rasta na 2,4 posto u 2025. prije nego što se vrati na svoj potencijal od tri posto do 2027., potaknut potrošnjom i izvozom.

Nakon naglog pada na 1,7 posto u 2024. (2023: 6,1 posto), prosječna ukupna inflacija porasla je na 2,3 posto u maju 2025., dok je bazna inflacija bila uglavnom stabilna na oko 4 posto. Predviđa se da će inflacija porasti na 3,8 posto u 2025. zbog većih cijena uvozne hrane, prije nego što se stabilizira na dva posto u srednjoročnom periodu.

Očekuje se da će vanjska pozicija ostati uglavnom nepromijenjena u 2025., dok se projicira da će se rast kredita blago usporiti. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa povećati na 4,1 posto BDP-a, sa četiri posto BDP-a u 2024., uz oporavak izvoza električne energije nakon prošlogodišnjih suša, a niže cijene nafte mogle bi ublažiti negativne efekte američkih carina na izvoz.

Bruto devizne rezerve iznosile su devet milijardi eura, što pokriva 6,9 mjeseci uvoza i daje adekvatno pokriće za aranžman valutnog odbora. Projicira se da će rast kredita privatnom sektoru usporiti na 7,7 posto u 2025., blago nadmašujući rast nominalnog BDP-a.

Navedeno je da trgovinska neizvjesnost, usporavanje u Evropi, nestabilne cijene roba, oštriji globalni finansijski uvjeti i daljnja eskalacija političkih tenzija predstavljaju značajne negativne rizike za rast. Snažan rast realnih plata i kredita privatnom sektoru mogao bi dodatno povećati inflacijske pritiske.

Odstupanja od politika uoči izbora 2026. mogla bi pogoršati fiskalnu poziciju i deficit tekućeg računa. S pozitivne strane, napredak u procesu pristupanja EU mogao bi povećati povjerenje investitora i rast.

Izvršni direktori MMF-a istakli su da, iako je rast ostao otporan uprkos izazovnom domaćem i vanjskom okruženju, on i dalje zaostaje za potencijalom, usporavajući brzo približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. S obzirom na povišene negativne rizike, direktori su naglasili važnost očuvanja političke stabilnosti, izbjegavanja odstupanja u politikama i iskorištavanja procesa pristupanja EU za ubrzanje reformi. Kontinuirano snažno angažovanje sa partnerima za razvoj kapaciteta biće od ključne važnosti za podršku ovom procesu.

Direktori su se složili da fiskalna politika treba dati prioritet srednjoročnoj konsolidaciji, uz obnavljanje fiskalnih rezervi, proširenje prihodovne osnove i unapređenje efikasnosti javne potrošnje. Na kratki rok, ključno je izbjegavati mjere koje bi dodatno povećale deficit i ojačati planiranje za vanredne situacije. Kako bi se ojačao kredibilitet politika, direktori su pozvali na unapređenje fiskalnih okvira, uz veću harmonizaciju te snažniji nadzor i sprovođenje fiskalnih pravila.

Smatraju da su potrebne i reforme u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, kao i u upravljanju javnim investicijama, procesima javnih nabavki, nadzoru fiskalnih rizika i upravljanju javnim preduzećima.

Direktori su naglasili važnost očuvanja nezavisnosti centralne banke i daljeg jačanja njenih instrumenata politike kako bi se očuvala kredibilnost valutnog odbora, koji ostaje sidro stabilnosti. Pozvali su na pomno praćenje rizika po finansijsku stabilnost povezanih s brzim rastom kredita, kao i na unapređenje makroprudencijalnog okvira.

Direktori su istakli potrebu jačanja pripremljenosti za krize, uključujući i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost na nivou cijele zemlje radi podrške restrukturiranju banaka. Takođe su podržali postepeno ukidanje privremenih regulatornih mjera koje narušavaju tržište i pozvali na zajedničku obavezu sprovođenja Programa procjene finansijske stabilnosti (FSAP).

Direktori su naglasili važnost unapređenja strukturalnih reformi u okviru Plana rasta EU kako bi se podržao proces pristupanja EU i omogućio brži i održiviji ekonomski rast. Istakli su da su reforme u energetskom sektoru - uključujući postepeno ukidanje subvencija za električnu energiju, unapređenje operativne efikasnosti državnih energetskih preduzeća i uvođenje sistema određivanja cijene ugljika - ključne za privlačenje privatnih investicija i pozicioniranje sektora kao dugoročnog pokretača rasta.

Direktori su takođe naglasili potrebu za reformama radi povećanja učešća radne snage, smanjenja sive ekonomije, unapređenja digitalizacije te jačanja upravljanja i borbe protiv korupcije. Ukazali su i na hitnost efikasne implementacije prioritetnih mjera MONEYVAL-a kako bi se izbjeglo stavljanje na sivu listu i osigurali daljnji benefiti rasta, piše Fena.