Rođena u Mostaru, obrazovana u Sarajevu i Italiji, a danas znanstvenica u Njemačkoj – dr. Emina Merdan svojim istraživanjem mehanizama popravka DNK pomiče granice suvremene medicine. U razgovoru za N1 otkriva pojedinosti o svom otkriću koje bi moglo doprinijeti razvoju preciznijih i manje toksičnih terapija za liječenje raka i drugih teških bolesti.

Na pitanje voditeljice o prirodi svojeg znanstvenog otkrića, dr. Merdan pojasnila je.

„Otkrila sam, zapravo, kako naše stanice – odnosno stanice u ljudskim organizmima – popravljaju najopasnija oštećenja molekule DNK, takozvane dvolančane prijelome, koji, ako se dogode u genima, može dovesti do mutacija, oštećenja i preslagivanja unutar našeg genoma, a samim time i do razvoja raka i raznih drugih bolesti. Moj doktorski rad istražuje kako naše stanice popravljaju te prijelome i osiguravaju da naš organizam ostane funkcionalan, vitalan i zdrav.“

Rad na doktoratu trajao je punih pet godina, a istraživanje je provedeno kroz iscrpna laboratorijska testiranja.

Temelj za precizne terapije
Emina ističe kako njezino otkriće otvara možećnosti za razvoj ciljanih terapija:

„Svako otkriće koje nam pokazuje razlike između mehanizama zdravih stanica i stanica raka ili drugih bolesti izuzetno je važno jer nam omožećuje da prvo razumijemo razvoj raka, a zatim i da kreiramo, odnosno osmislimo terapije koje su učinkovitije i manje toksične, te koje ciljaju isključivo stanice raka, štedeći zdrave stanice našeg tijelo.“

Fokus na leukemiju i druge bolesti
Poseban naglasak njezina istraživanja stavljen je na mehanizam „nehomolognog spajanja krajeva“, koji je ključan u borbi protiv leukemije.

„Taj je mehanizam kod leukemije vrlo često narušen, odnosno ne funkcionira ispravno, pa je iznimno važno – ne samo za rak, već i za leukemiju i druge bolesti – razumjeti kako funkcionira i što točno treba učiniti kako bi se ta oštećenja popravila.“

Iskustva iz BiH, Italije i Njemačke
Emina je studirala u Bosni i Hercegovini, Italiji i danas radi u Njemačkoj. U razgovoru za N1 osvrnula se i na razlike u obrazovnim sustavima:

„U Bosni i Hercegovini stječemo mnogo teorijskog znanja i zaista učimo mnogo, ali nam nedostaje prakse. U Italiji se tome pridaje mnogo više pažnje, dok u Njemačkoj vidim da studenti imaju daleko više laboratorijskog znanja nego što sam ja imala nakon studija u BiH. U biologiji je praksa sve.“

Znanstveni rad u industriji
Trenutno radi kao znanstvenica u njemačkoj tvrtki Bio-gram Diagnostics:

„Razvijamo reagense za in vitro dijagnostiku u hematologiji i mikrobiologiji, bez alkohola i toksičnih tvari. Moj zadatak je razvoj i testiranje tih reagenasa, izrada i usavršavanje protokola za njihovu globalnu primjenu u preciznoj dijagnostici i određivanju terapija.“

Kritika stanja znanosti u BiH
Emina je iskreno govorila o (ne)ulaganju u znanost u BiH:

„U BiH se gotovo ništa ne ulaže u znanost. To je jako žalosno, jer imamo toliko briljantnih ljudi. Znanost zahtijeva velika financijska sredstva. Moji mjesečni eksperimenti u Njemačkoj koštali su tisuće eura, što si u BiH nitko ne može priuštiti.“

Mladi može uspjeti – i izvan BiH
Na pitanje o povratku u BiH i poruci mladima, Emina je kazala:

„Nitko ne bih bio sretniji od mene da se vratim kući. Kad bi mi se ukazala prilika da u BiH može postići isto što i u Njemačkoj – odmah bih se vratila.“

„Mladima u BiH poručujem: samo je nebo granica. Sve što zamislite možete i ostvariti, samo je pitanje koliko to jako želite. Vani vas nitko neće odbiti zato što ste iz BiH. Cijene nas jer znaju koliko znamo i koliko vrijedno radimo.“

Na kraju razgovora, Emina se zahvalila na podršci koju je primila nakon priznanja za svoj rad:

„Zahvaljujem svima na čestitkama i podršci. To mi mnogo znači i daje mi veliki vjetar u leđa za nadolazeće razdoblje.“