"U ovom poslu postoji jedno osnovno i sveto pravilo: Sve je suprotno od onoga što izgleda da jeste", čuvena je rečenica koju je legendarni glumac Danilo Bata Stojković, s mrežicom za kosu na glavi, izgovorio u filmu "Balkanski špijun" dok je svojoj filmskoj supruzi Danici objašnjavao ko su, po njegovom mišljenju, strani špijuni u tadašnjoj državi, piše Slobodna Dalmacija.

Ta izreka može se slobodno primijeniti i na najnoviju ljubavno-špijunsku aferu u kojoj glavne uloge imaju 54-godišnji J.I., pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iz Splita, i njegova dugogodišnja partnerica, osam godina mlađa A.M., državljanka Srbije i nezaposlena sociologinja rodom iz Mitrovice na Kosovu.Njih dvoje završili su u istražnom zatvoru na splitskim Bilicama u srijedu kasno navečer, nakon što je sudija istrage Županijskog suda u Splitu prihvatio zahtjev zamjenice županijskog tužioca Julijane Stipišić, koja ih rješenjem o pokretanju istrage tereti za špijunažu.

Iako je za oboje tražen istražni zatvor po više osnova, uključujući i opasnost od ponavljanja djela, sudija istrage je taj osnov odbio. Smatrao je da nema bojazni od ponavljanja, jer pilot iz Splita više nije pripadnik KFOR-a na Kosovu, pa samim tim više ne može dolaziti do povjerljivih podataka koje bi prenosio partnerici.

Tako su oboje završili iza rešetaka zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, što znači da će, kada svi predloženi svjedoci budu ispitani, pilot izaći na slobodu, dok će njegova djevojka i dalje ostati u istražnom zatvoru zbog opasnosti od bijega. Ona je, naime, državljanka Srbije, a ta država svoje građane ne izručuje Hrvatskoj i ona nema nikakve porodične, poslovne ni ekonomske veze s Hrvatskom. To implicira da bi, ako bi bila puštena na slobodu, mogla pobjeći i time ometati istragu i sudski postupak.

Aktivnom pripadniku HRZ-a, koji je u više navrata bio u mirovnim misijama na Kosovu i u Afganistanu, prijeti kazna zatvora od jedne do deset godina, jer mu se stavlja na teret špijunaža iz Kaznenog zakona. On određuje da će zatvorskom kaznom biti kažnjen onaj ko "tajne podatke koji su mu povjereni ili do kojih je došao na nezakonit način učini dostupnim stranoj državi, organizaciji, pravnoj osobi ili osobi koja za njih radi".

Njegovoj partnerici se na teret stavlja odredba koja se odnosi na onoga ko "neovlašteno prikuplja tajne podatke s ciljem da ih učini dostupnim stranoj državi, organizaciji, pravnoj osobi ili osobi koja za njih radi". Za to je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Prema dostupnim informacijama, njih dvoje su se upoznali još 2016. godine na službenom sastanku, kada je on na Kosovu boravio kao pripadnik hrvatskog kontingenta (HRVCON) u sklopu KFOR-a, dok je ona radila kao prevoditeljica u EULEX-u – misiji EU-a uspostavljenoj 2008. godine radi podrške kosovskim institucijama vladavine prava kroz nadgledanje, podučavanje i savjetovanje.

Pilot je, braneći se, negirao da je prikupljao i odavao tajne podatke svojoj partnerici. Pored pilotiranja, jedan od njegovih zadataka bio je i kriptiranje podataka, a navodno je kazao kako je sumnjao da bi se njegova partnerica mogla baviti "dilanjem" povjerljivih informacija.

Zašto nije prijavio?

Logično pitanje glasi: ako je to pretpostavljao, zašto nije nikome prijavio? Ili je možda prijavio, pa je "sve suprotno od onoga što izgleda da jeste"?

Njegova partnerica je preko svoje odvjetnice Doris Košta poručila da je nevina: – Apsolutno smatram da moja klijentica nije kriva i to ćemo dokazati u postupku. Na teret joj se stavlja teško krivično djelo špijunaže, a po stavu odbrane za to nema elemenata. Sigurnost Republike Hrvatske nikada nije bila ugrožena – istakla je kratko Košta, iako je najavila žalbu na odluku o pritvoru.

 
Advokat pilota, Boris Milošević, također je izjavio da je uložio žalbu, smatrajući da ne postoji opasnost od utjecaja na svjedoke. Dodao je da njegov klijent "čvrsto vjeruje u svoju nevinost i očekuje da će to dokazati na sudu".

Županijsko tužilaštvo u Splitu tereti pilota da je partnerici odavao podatke o kretanju i rasporedu snaga KFOR-a na Kosovu, a ona ih potom, koristeći kriptirane aplikacije, prosljeđivala čelnicima stranke Srpska lista – usko povezane sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem – kao i određenim osobama koje kosovske vlasti smatraju vođama srpskih terorističkih organizacija.

Međutim, cijela priča bi mogla poprimiti još ozbiljniji međunarodni kontekst, jer je osumnjičena u svojoj odbrani izjavila da radi za njemačku obavještajnu službu (BND). Njemačka, podsjetimo, spada među glavne zemlje koje su učestvovale u misiji KFOR-a pod NATO-ovim vodstvom i jedan je od najvećih donatora Kosovu.

Njemačka je među prvima priznala nezavisnost Kosova i ulaže značajna sredstva u njegovu infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i privredu. Kao članica EU-a, Berlin podržava evropske integracije Kosova i aktivno posreduje u dijalogu između Beograda i Prištine.

Poznanstvo s vođom "Severne brigade"

Osumnjičena 46-godišnjakinja potvrdila je poznanstvo s Vladimirom Radivojevićem, zvanim Mami, kojeg zna od djetinjstva. Kosovske vlasti ga smatraju jednim od vođa tzv. "Severne brigade", organizacije aktivne na sjeveru Kosova, koja se dovodi u vezu sa Srbima povezanim s Beogradom, a poznata je po barikadama i protestima protiv odluka Prištine.

U komunikaciji s njim, osumnjičena je 25. decembra 2022. pisala da Srbi "moraju peglati napad na KFOR kako god znaju i umiju", dok joj je splitski pilot nakon istog događaja poslao poruku da su "sinoć stvarno zasrali". Tog dana u Zubinom Potoku čula se pucnjava, nakon što je kosovska policija pokušala ukloniti barikadu zbog hapšenja bivšeg srpskog policajca Dejana Pantića.

Kosovski ministar policije Xhelal Svecla tada je izjavio da "Vučićeve igre nastavljaju", dok su srpski zvaničnici negirali da su njihovi ljudi napali KFOR.

Ime Mamija pojavljuje se i u vezi sa terorističkim napadom u Banjskoj 24. septembra 2023. godine, kada su poginule četiri osobe, među njima i kosovski policajac. On se nalazi među 45 okrivljenih u optužnici Specijalnog tužilaštva Kosova podignutoj u septembru 2024. godine.

Kako će se ova ljubavno-špijunska afera dalje razvijati i do kuda će dosegnuti, tek treba da pokaže istraga. Za sada je sigurno da nacionalni interesi Hrvatske nisu bili ugroženi, budući da se sporni podaci nisu odnosili na pitanja vezana za samu Hrvatsku.