Rana atmosfera naše planete bila je toksična kao i ona koju danas ima Venera, jer su oceani magme u ranom razvoju Zemlje ispuštali otrovne gasove u atmosferu, otkrili su znanstvenici. Objekt veličine Marsa vjerojatno se sručio na mladu Zemlju i taj udar je proizveo dovoljno energije da se istopi čitav prvi Zemljin omotač - sloj između jezgra i kore - i pretvori se u magmu, navode znanstvenici. Ovaj izuzetno buran događaj uništio je veći dio atmosfere i zamijenio ga novim u kome su dominirali ugljen-dioksid i malo azota - slično sastavu atmosfere koji ima Venera danas, i sličnu Marsovoj.

Karakter atmosfere rane Zemlje

Ovi nalazi potiču iz znanstvene studije koju je sproveo Paolo Sossi i njegov tim sa švicarskog Sveučilištu u Zürichu, a koji je objavljen u časopisu 'Science Advances' pod nazivom 'Oceani magme na Zemlji i njena rana atmosfera nalik Venerinoj'. Kako bi otkrili karakter atmosfere rane Zemlje, znanstvenici su pokušali rekonstruirati tadašnje uvjete tako što su mali komad stijene rastopili na temperaturi o 1.900 stupnjeva Celzijusa. Istraživači su uspjeli da rekonstruiraju različite atmosferske uvjete koji su im omogućili da utvrde koji od njih najviše odgovaraju uzorcima Zemljinog omotača i geološkim tragovima. Tako su došli do zaključka da kada bi se atmosfera oslobođena iz ranog Zemljinog oceana magme ohladila, 'podsjećala bi na onu koja vlada na Veneri danas'.

Voda

S obzirom kako je naša planeta dovoljno velika, njena sila gravitacije uspijeva da održi atmosferu na mjestu, za razliku od Marsa, a i položaj koji Zemlja ima u Sunčevom sistemu, također je čini dovoljno hladnom u usporedbi s Venerom, drugom planetom od Sunca. To znači da, za razliku od Venere, voda ostaje u tečnom stanju na površini Zemlje i može da apsorbira ugljen-dioksid iz atmosfere kako bi spriječila pregrijavanje planete - i što je još važnije - stvorila i održala uvjetre neophodne za održanje života, prenosi RT.