Nezaposlenost u Njemačkoj nastavlja rasti, a industrija je posebno pogođena. Mnoge tvrtke planiraju ukidanje radnih mjesta, dok se nova uglavnom otvaraju u sektoru usluga. Ti poslovi su često lošije plaćeni i manje stabilni.

Lufthansa je iznimka u ovoj situaciji. U frankfurtskoj zračnoj luci zaposlena su 120 nadzornika utovara putničkih zrakoplova, a ove godine planira se zaposliti još 60. Jedan od njih je Lukas Emmerich, 21-godišnjak koji je izučio zanat za auto-mehatroničara, ali se odlučio za avijaciju. Njegov posao uključuje nadzor utovara putničkih i teretnih zrakoplova.

“Najveći izazov je upravljanje vremenom kako bi letovi polijetali na vrijeme“, kaže Emmerich. Lufthansa planira zaposliti oko 10.000 radnika globalno, od čega više od polovice u Njemačkoj.

Međutim, većina njemačkih poduzeća nije u takvoj situaciji. Prema istraživanju Instituta njemačkog gospodarstva u Kölnu (IW), 38 posto tvrtki planira smanjiti broj zaposlenih. Samo 17 posto namjerava zaposliti nove radnike. Industrija je najugroženija – 44 posto poduzeća planira otpuštanja, dok samo 14 posto predviđa nova zapošljavanja.

Broj zaposlenih u industriji smanjio se sa 7,8 milijuna 2019. godine na 7,4 milijuna do studenog 2024. To predstavlja gubitak od oko 350.000 radnih mjesta. Ekonomist Enzo Weber s Instituta za istraživanje tržišta rada u Nürnbergu istaknuo je da njemačka ekonomija slabi, a nezaposlenost raste već treću godinu zaredom.

Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj bila je ispod 6 posto od 2017. do 2023., piše Seebiz. Prošle godine dosegla je 6 posto, a u siječnju i veljači ove godine porasla na 6,4 posto. Weber smatra da zaposlenost ostaje stabilna zahvaljujući sektoru usluga, koji nadoknađuje pad broja radnih mjesta u industriji. Industrija gubi više od 10.000 radnih mjesta mjesečno.

Velike kompanije najavljuju smanjenja. ZF, Continental, Thyssenkrupp i Volkswagen mogli bi u narednim godinama ukinuti do 70.000 radnih mjesta. Schaeffler, Porsche, Bosch i Ford također planiraju otpuštanja.

Softverski inženjer Pablo Ole Schmidt radi u ZF-u u Friedrichshafenu i zabrinut je za budućnost. “Nekad nitko nije napuštao ZF prije mirovine, ali sada je situacija drugačija“, kaže on. Handelsblatt izvješćuje da ZF razmatra odvajanje sektora “Elektrificirane pogonske tehnologije”. Ova promjena bi mogla pogoditi 32.000 zaposlenih, što je petina radne snage.

Schmidt i njegova partnerica rade u ovom sektoru i sada oboje strahuju za posao. “Imam skoro 50 godina i pitam se kakve su mi mogućnosti za novi posao“, kaže. Situacija je teška i za visokokvalificirane radnike jer je potražnja za strunja za stru\u010njacima u industriji opala.

Ifo institut izvješćuje da je u siječnju 2025. samo 18 posto industrijskih tvrtki prijavilo manjak kvalificiranih radnika. U trećem kvartalu 2022. taj postotak bio je 44,5 posto. Nestašica kvalificiranih radnika generalno opada – 2022. godine 50 posto kompanija imalo je problem s pronalaženjem stručnjaka, a sada je taj postotak pao na 28,3 posto.

Seebiz navodi da sektor usluga i dalje ima višu potražnju za radnicima. U tom sektoru nedostatak kvalificiranih radnika iznosi 35,1 posto, što je više od prosjeka.

Weber istaknuo da problem nije samo u gubicima radnih mjesta. “Broj novih zapošljavanja nikada nije bio niži. Osnivanje novih industrijskih poduzeća je na povijesno niskoj razini.“

Jedan od rijetkih sektora koji raste je vojna industrija. Najveći njemački proizvođač oružja, Rheinmetall, povečao je prihode za više od 30 posto u prvih devet mjeseci 2024. Dva njegova pogona, koja su do sada proizvodila civilne komponente, uskoro bi mogla preći na proizvodnju za vojsku.

Neki bivši radnici ZF-a već su pronašli posao u vojnoj industriji, ali to nije opcija za Schmidta. Kriza u ZF-u već se osjeća na primanjima zaposlenika. “Prvi financijski rezovi su počeli – moj radni tjedan smanjen je s 40 na 35 sati“, objašnjava. Manje radnih sati znači i manju plaću, koja mu je sada manja za 14 posto, piše financa.