Zemljama-članicama Europske unije trebalo je mjesec dana pregovora samo da riječ 'proširenje' uđe u deklaraciju summita EU - Zapadni Balkan. Što onda očekivati kada je u pitanju pravi ulazak u EU?, objavili su njemački mediji uoči summita čelnika zemlja-članica Europske unije, institucija EU i zemlja Zapadnog Balkana koji će se danas okupiti na Brdu kod Kranja kako bi se još jednom potvrdilo 'nedvosmislenu potporu Unije europskoj perspektivi Zapadnog Balkana'. Upravo se to, podsjeća Deutsche Welle (DW), 'potvrđivalo' u svim do sada usvojenim deklaracijama, još od samita EU-Zapadni Balkan u Solunu 2003., ali i u većini drugih zvaničnih dokumenta EU-a koji se tiču regije u cjelini ili država pojedinačno.

Većina građana Zapadnog Balkana reći će da izjednačava potporu europskoj perspektivi s potporom proširenju ili eventualnom članstvu u Uniji. Za EU, je, pak, proširenje nešto što može proći, čak i u tekstu, ali uz brojne kriterije i ograde. “Osiguran je balans kada je riječ o ambiciji proširenja, s jedne strane, i kapaciteta EU da se razvija i integrira nove članice, s druge“, poručio je pred summit jedan visoki dunžosnik EU-a.

Tisak na njemačkom jeziku u ovom kontekstu navodi da je EU na Zapadnom Balkanu 'ranjiva', što konkretno znači da je 27 država-članica, nakon maratonskih pregovora u kojima su jedne inzistirale na jasnoj poruci da će Zapadni Balkan biti dio EU-a, a druge odbijale samu pomjenu proširenja, došle do kompromisa da u tekstu deklaracije ipak stoji riječ 'proširenje', ali uz jasna uvjetovanja po pitanju političkih i ekonomskih kriterija koje zemlje-kandidati moraju ispuniti i uz naglašavanje prioriteta jačanja integracija i kapaciteta apsorpcije novih članica od strane same EU. Međutim, ni tu nije kraj specifičnom EU formalizmu, pa se u najavi summita posebno ističe da se proces proširenja neće naći na agendi.

Nije sve savršeno, ali ni vrata EU nisu zatvorena

Pa o čemu će se onda, ako ne o pristupanju EU, razgovarati na sastanku lidera EU - Zapadni Balkan? U Bruxellesu, donosi DW, kažu da su pripremili 'obiman paket opipljivih mjera' koje bi trebale donijeti 'opipljivu razliku' u svakodnevnom životu građana regije. Navodi se i da bi iz Ekonomskog i investicijskog paketa EU-a regiji u narednih sedam godina trebalo stići 30 milijardi eura, kao i izgradnju transportne mreže za povezivanje regije međusobno i s EU-om. Spominje se potporua Zelenoj agendi u regiji, pokretanje plana smanjenja cijena rominga između zemalja Zapadnog Balkana i EU, pa i donacija od 2,9 milijuna doza cjepiva protiv kovida 19. Na pitanje novinara koliko su takve inicijative, zapravo, iskupljivanje za očit zastoj u politici proširenja, iz EU-a odgovaraju da put jest težak, ali da „vrata nisu zatvorena". “Istina da EU ima mnogo izazova u procesu proširenja. Tu su reforme koje se mora provesti, bilateralna pitanja koja se mora riješiti, u pitanju je i kapacitet za integriranje. Nije sve savršeno, ali vrata nisu zatvorena. Ulazak Hrvatske je bio uspjeh i očekujemo da će to ponovo biti moguće“, poručili su iz Europskog vijeća uoči summita. No kada, o tome u EU nitko ne želi spekulirati. Inicijativa Slovenije da se u tekst deklaracije u posljednjem trenutku ubaci 2030. godina kao vremenska odrednica za pristupanje Zapadnog Balkana Uniji, koliko se iznenada pojavila, toliko je brzo i skinuta s dnevnog reda, dodaje njemački tisak te podsjeća na inicijativu bivšeg predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera, koji je 2025. označio kao indikativni datum za uspješno pristupanje Srbije i Crne Gore, što se danas vidi samo kao ohrabrenje ili dobru namjeru Komisije, no ne i kao nešto što je usklađeno s pozicijama pojedinih zemlja-članica.

Ako EU nije na Zapadnom Balkanu, gde je?

Iako proširenje neće biti na agendi, lideri zemalja EU-a i Zapadnog Balkana trebali bi zajedno razmotriti i neke od prepreka na putu eurointegracija, posebno kada je riječ o bilateralnim problemima. Kroz nacrt usvojene deklaracije, EU poziva partnere sa Zapadnog Balkana da napreduju ka punom usklađivanju s vanjskom politikom EU-a, jačaju suradnju s Unijom u borbi protiv dezinformacija i hibridnih prijetnji te da nastave suradnju po pitanju migracija i borbe protiv terorizma, a tu je i 'nedvosmislena potpora europskoj perspektivi. Ti pozivi su, ukazuje DW, uglavnom samo prepisani tekst iz prethodnih deklaracija EU-a koji se ponavlja iz godine u godinu kada je riječ o odnosima EU - Zapadni Balkan. Isti medij konstatira da bi podsjećanje na značaj uloge EU-a na Zapadnom Balkanu, kao neposrednom susjedstvu Unije, bilo primjereno jer, ako EU prvenstveno nije na Zapadnom Balkanu, postavlja se pitanje gdje jest.