UKRAJINA je došla do obavještajnih podataka prema kojima Rusija priprema novu kopnenu ofenzivu usmjerenu prema Kijevu i Černihivu na krajnjem sjeveru zemlje, izjavio je visoki ukrajinski dužnosnik, a prenosi Bloomberg.

Zasad nema točnih datuma niti vidljivih znakova da se ruske snage već gomilaju uz sjeverne granice Ukrajine. Ipak, ruski vojni vrh radi konkretne procjene i planove za takav potez, upozorava Pavlo Palisa, zamjenik predstojnika ureda ukrajinskog predsjednika.

"Naš je glavni cilj spriječiti Ruse da uopće pokrenu bilo kakve ofenzive akcije", rekao je Palisa novinarima.

Prvi ruski pokušaj osvajanja Kijeva završio je epskim debaklom
Podsjetimo, ruska vojska je na samom početku invazije u veljači 2022. već pokušala zauzeti Kijev munjevitim prodorom iz Bjelorusije, no operacija se pretvorila u golemi strateški i logistički debakl.

Ruske oklopne kolone spojile su se u čudovišnu kolonu dugu čak 56 kilometara koja je tjednima stajala u blatu sjeverno od glavnog grada zbog uništenih mostova, nedostatka goriva, hrane i zastarjele opreme.

Nakon što su pretrpjeli teške gubitke u borbama oko Hostomela, Buče i Irpina te pod stalnim napadima ukrajinske vojske i naoružanih civila, Rusi su se nakon četiri tjedna bili prisiljeni u potpunosti povući iz Kijevske oblasti.

Sastanci u Moskvi i uloga Bjelorusije
Njegovo upozorenje stiže svega nekoliko dana nakon što je direktor CIA-e John Ratcliffe iznenada otputovao u Moskvu na razgovore s ruskim dužnosnicima. To je prvi zabilježeni posjet šefa CIA-e ruskoj prijestolnici još od kraja 2021. godine, kada je Bill Burns bezuspješno pokušavao odvratiti ruskog predsjednika Vladimira Putina od pokretanja invazije na Ukrajinu.

Putin se istodobno u subotu trebao sastati s bjeloruskim čelnikom Aleksandrom Lukašenkom, čiji je teritorij Moskva već iskoristila kao polazišnu točku za kopneni napad na Kijev u veljači 2022. godine.

Palisa je potvrdio i kako Moskva ne odustaje od plana stvaranja takozvanih "tampon-zona" u sjevernim i sjeveroistočnim regijama - Harkivu, Černihivu i Sumiju - koje graniče s Rusijom. Prema tim planovima, zone bi trebale biti široke oko 20 kilometara, uz mogućnost daljnjeg širenja.

Rokovi za zauzimanje Donbasa
Kremlj također nije odustao od potpunog zauzimanja Donbasa na istoku Ukrajine. Kao prvotni rok za osvajanje tog područja postavljen je 31. prosinca ove godine, iako vojni zapovjednici traže dodatno vrijeme.

"Vojni vrh traži odgodu roka do kraja ožujka iduće godine", rekao je Palisa. "No, moje je osobno mišljenje da je to nemoguće izvesti čak i do 31. ožujka." Ruske snage, podsjetimo, ratuju u regijama Donecka i Luhanska još od 2014. godine.

Pozivajući se na zapadne obavještajne izvore, The Wall Street Journal je ranije ovog mjeseca objavio kako Rusija priprema teren za novi val masovne mobilizacije. Taj je korak djelomično potaknut željom za potpunom okupacijom Donbasa, no mobilizacija vjerojatno neće krenuti prije završetka izbora krajem rujna.

Ozbiljno upozorenje poljskog premijera
O situaciji se u subotu oglasio i poljski premijer Donald Tusk, poručivši kako se Poljska priprema za "ruske provokacije" protiv članica NATO saveza i opću eskalaciju sukoba, pri čemu se pozvao na procjene glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.

 
"Idućih šest mjeseci bit će presudno. Mi - i kao Poljska i kao NATO - moramo biti spremni na sve scenarije", napisao je Tusk na društvenoj mreži X.

Govoreći o stanju na bojištu, Palisa je naveo kako ruska vojska i dalje trpi goleme gubitke na istoku Ukrajine te da broj poginulih i ranjenih vojnika od veljače stalno premašuje broj novaka koje uspijevaju unovačiti ili mobilizirati.

Prema njegovim tvrdnjama, samo u srpnju broj ubijenih i ranjenih ruskih vojnika dosegnuo je 43.000, dok je istodobno unovačeno 37.000 ljudi. Kremlj ne objavljuje podatke o žrtvama i novacima, a Bloomberg te brojke nije mogao neovisno potvrditi.

Novi mlazni dronovi nad Kijevom
Palisa se osvrnuo i na novu rusku taktiku korištenja mlaznih dronova tipa Banderol, posebno na širem području Kijeva, gdje sirene za zračnu opasnost već danima zavijaju gotovo bez prestanka.

Ukrajina raspolaže različitim tipovima sustava za presretanje, no nisu svi dovoljno učinkoviti protiv novih bespilotnih letjelica. Upravo su dronovi Banderol korišteni u noćnom napadu zapadno od Kijeva, u kojem je poginulo najmanje 37 ljudi, navode ukrajinski dužnosnici.

"Rusija je znatno povećala upotrebu mlaznih dronova i njihov će broj samo rasti jer vide da im donose rezultate na terenu", zaključio je Palisa.