Za europski identitet snažno se veže pojam slobode. I danas se borimo za tu slobodu, kroz obranu Ukrajine. I Hrvatska i Vukovar su primjer borbe za slobodu. Europska unija temelji se na slobodi i miru i to je naša konstanta. Prije stotinu godina EU je postojala samo u vizijama dalekovidnih. U međuvremenu je utemeljena i postala je respektabilna svjetska sila. Razlikuje se od ostale četiri supersile, jer je jedina nastala iz ideje mira. Ako i dalje zamislimo i postavimo Europu kao nositelja mira, imat ćemo dobru budućnost, a 100 godina Paneurope otvara veliku perspektivu, kazao je glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije i predsjednik Hrvatske paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić na velikom Paneuropskom kongresu koji se u Beču održao od 17. do 20. studenog, a povodom jubileja, 100 godina od osnivanja Paneuropske unije.

Barišić je kazao kako danas mnogi govore o novom svjetskom poretku.

-Potres rata potresao je statiku svijeta iz njegovih temelja. Danas je svijet isto tako multipolaran kao što je bio kad je osnovana Paneuropska unija, samo su globalni igrači zamijenili uloge. U to je vrijeme Britansko carstvo bilo jedan utjecaj u smislu moći, ispred Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Danas, nakon što je napustio Europsku uniju, lebdi poput satelita na Atlantiku između SAD-a i Europe. Na mnogo načina zaostaje za svojim bivšim kolonijama, Sjedinjenim Državama, Kinom, pa čak i Indijom. A komunistička Kina već je prestigla bivše sovjetsko carstvo. Ruski ljubitelji sovjetskih mitova ne mogu prihvatiti stvarnost. Od svoje bivše moći ostali su im puna skladišta streljiva, zastarjeli tenkovi i rakete. Vjeruje se da je ruski nuklearni potencijal nadmašio čak i najvećeg konkurenta, Sjedinjene Države. Sada Putin pokušava iskoristiti ovu situaciju da silom okrene kotač povijesti. A kotač povijesti ne okreće vojna sila, već ideal mira, zaključio je Barišić.

Na kongresu, koji je organizirao Austrijski paneuropski pokret u suradnji s Međunarodnom paneuropskom unijom, govorili su između ostalih i Vjosa Osmani-Sadriu, predsjednica Republike Kosovo; Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske resurse; Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne paneuropske unije; Karl von Habsburg, predsjednik Paneuropskog pokreta Austrije; Lukas Mandl, zastupnik u Europskom parlamentu; Gudrun Kugler, zastupnica u austrijskom parlamentu; Oleg Dunda, član ukrajinske Rada; Walburga Habsburg Douglas, potpredsjednica Međunarodne paneuropske unije i mnogi drugi.

Paneuropska unija danas djeluje u 28 europskih zemalja. Temeljena na vrijednostima grčke mudrosti, rimskoga prava i kršćanstva, zalaže se i promiče ideje sveeuropskog zajedništva u različitosti, za snažnu Europu, za proširenje Europske unije kao i za mir i ljudska prava koji su usađeni u modernu Europsku uniju.

Veliki broj zastupnika u Europskom parlamentu, kao i nacionalnim parlamentima, članovi su Paneuropske unije, a unutar Europskog parlamenta djeluje i Paneuropska skupina koja redovno održava svoje sastanke i različite skupove, promičući paneuropske ideje.