Razvoj zračnog prometa odavno je prepoznat kao jedan od ključnih pokretača turizma, ulaganja i sveukupnog ekonomskog rasta. U kontekstu BiH, a osobito Federacije BiH, unaprjeđenje zračnog prometa postaje pitanje strateškog ulaganja u budućnost regije. Brže i dostupnije veze s europskim i svjetskim odredištima znače, ne samo više turista, već i jačanje poslovne mobilnosti, bolju povezanost s dijasporom i privlačniji ambijent za strana ulaganja.

Vlada Federacije BiH je kroz proračun za 2025. godinu usvojila tri odluke slijedom kojih se u zračni promet ulaže ukupno 19,3 milijuna konvertibilnih maraka. Najveći dio sredstava, 12 milijuna KM, usmjeren je ka JP “Aerodrom Bihać”, za izgradnju kompleksa zračne luke te za izradu potrebne planske dokumentacije. 

Osim toga, to poduzeće dobiva i dodatnih 300.000 KM za pokrivanje tekućih troškova, čime se nastavlja višegodišnja podrška tom projektu, kojeg se smatra ključnim za ravnomjerniji regionalni razvoj i otvaranje sjeverozapada zemlje prema tržištima EU-a. Drugi dio sredstava, sedam milijuna KM, ima izravan učinak na ono što građani i turisti već sada mogu osjetiti: subvencioniranje postojećih i uspostavu novih zračnih linija. Od tog iznosa, Međunarodna zračna luka Sarajevo dobit će 3,01 milijun KM, Zračna luka Mostar 2,03 milijuna KM, a Zračna luka Tuzla 1,96 milijuna KM.

Pozitivni pokazatelji

Dobar primjer kako proračunska izdvajanja mogu brzo donijeti konkretne rezultate je Međunarodna zračna luka Sarajevo, koja je u prvoj polovini ove godine zabilježila povećanje broja putnika za čak 31%, dok je broj aviooperacija porastao za 23% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. 

Simbolično, milijuniti putnik dočekan je gotovo mjesec dana ranije no lani, što potvrđuje rastuću atraktivnost Sarajeva kao regionalnog čvorišta u zračnom prometu, napominje Fena. 

Direktor Međunarodne zračne luke Sarajevo Sanin Remezić ranije je, podsjeća Fena, istakao da Sarajevo trenutno zauzima drugo mjesto među europskim srednjim zračnim lukama po rastu broja putnika, a prema podacima ACI EUROPE za prva četiri mjeseca 2025. godine. Pozitivan trend bilježi i Zračna luka Mostar, koja je u svibnju 2025. evidentirala 6.755 putnika, što je rast od 41,9% u usporedbi s istim mjesecom lani, kada ih je bilo 4.759. Takvim mjerama, poručuju iz Vlade FBiH, šalje se jasnu poruku da zračni promet nije prateći segment razvoja, već njegov stup. 

- Svaka nova zračna linija izravno je ulaganje u ekonomiju. Takva ulaganja nisu tu zbog forme, već stoga što znamo da turizam, trgovina i strani kapital dolaze zračnim putem. FBiH mora biti dostupna, brza i povezana, jer to je osnova suvremenog razvoja, navodi premijer FBiH Nermin Nikšić.

Potencijal zračnih luka 

Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić istakla je važnost odgovornog trošenja proračunskih sredstava. 

- Ne radi se samo o financijskoj pomoći zračnim lukama, već o strateškom partnerstvu koje mora donijeti konkretne rezultate. Svaka linija koju subvencioniramo treba imati pozitivan učinak, više turista, više potrošnje, više prihoda za lokalne zajednice, dodaje ministrica Katić. Osobit potencijal, cijene u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, leži u zračnim lukama u Mostaru i Tuzli. 

– Mostarska zračna luka, imajući u vidu blizinu Međugorja i bogato kulturno naslijeđe Hercegovine,  postaje regionalno središte vjerskog i kulturnog turizma. Tuzla, sa svojom pozicijom i dugogodišnjim iskustvom u low-cost prometu, već igra važnu ulogu u povezivanju BiH s brojnim europskim gradovima. Bihać, kao buduća zračna luka, mogao bi značajno ojačati turističku ponudu Unsko-sanske županije. Sve su to potencijali koje moramo i želimo iskoristiti, zaključila je ministrica Katić.

Prema riječima premijera FBiH, iako se radi o subvencijama koje u kratkom roku mogu izgledati kao proračunski izdaci, one su, u dugoročnom smislu, ulaganja s višestrukim povratom.