U sklopu inicijative reforme tržišta vrijednosnih papira koju je u Parlamentu Federacije pokrenuo Slaven Raguž (HRS), održan je sastanak Odbora za financijsku politiku Parlamenta Federacije i Agencije za nadzor osiguranja, na kojemu se razgovaralo o potencijalima tržišta osiguranja u segmentu tržišta vrijednosnih papira. 

Između ostaloga, razgovarano je i o izazovima koji stoje pred tržištem osiguranja, s posebnim naglaskom na pitanje liberalizacije i deregulacije tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.

Bolje usluge

S obzirom na zakonom definirane rokove koji se približavaju, Raguž je na sjednici Parlamenta Federacije BiH uputio inicijativu prema Vladi i resornom ministarstvu kojom se traži da se Agenciji za nadzor osiguranja naloži izrada akcijskog plana liberalizacije i deregulacije tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u roku od 90 dana. Plan bi potom bio upućen Vladi BiH na usvajanje i daljnju proceduru.

Ova inicijativa je važna, smatra on, jer građani Federacije plaćaju najskuplje obvezno osiguranje, što otvara prostor za moguće malverzacije na tržištu. Liberalizacija bi, prema prijedlogu, potaknula konkurenciju, smanjila cijene te poboljšala kvalitetu usluga. Uvođenjem tržišnog pristupa, cijene polica osiguranja prilagodile bi se riziku pojedinog vozača, a sigurni vozači bili bi nagrađeni nižim premijama.

Planom bi se također definirali modaliteti strožeg regulatornog nadzora nad osiguravateljima s ciljem ukidanja nezakonitih praksi poput neopravdanih popusta ili povrata premija, što, kako se navodi, destabilizira tržište.

- Uzmite činjenicu da je prosjek kvote šteta 46 procenata. Istovremeno plaćamo cijenu kao da je procjena kvota šteta na 70 posto. Dakle, ova razlika od 24 procenta je isključiva dobit velikih osiguravateljskih kuća, koje imaju manevarski prostor za prodaju osiguranja ispod cijene, ali na crno. Upravo njima nije u interesu da se bilo što mijenja po pitanju liberalizacije tržišta. Oni žele da sve ostane ovakvo kakvo je danas. Oni stopiraju procese liberalizacije ili slobodnog tržišta, a kako bi se natjeralo Vladu koja je naravno u njihovoj službi, da prolongira datum nakon kojeg bi se moralo ići u proces liberalizacije, jer nas na to obvezuje Europska unija. Tu je ogroman prostor za makinacije, posebno glede obveznog osiguranja, kaže Raguž za Dnevni list.

Značajna ušteda

Ako bi njegova inicijativa pala na plodno tlo, sve bi bilo transparentnije, pa time gotovo sigurno i povoljnije za građane koji danas plaćaju po pet, šest, sedam stotina maraka godišnje na ime registracije vozila.

- Ako bismo stvorili slobodno tržište, regulator bi imao kvalitetniji nadzor nad neregularnostima. Sve bi se moralo raditi digitalno i svatko bi imao uvid u cijene i ponude... Zašto recimo jedno veće osiguranje ne bi ponudilo manje cijene? Negativne efekte možemo naučiti na primjeru Hrvatske, Oni su uradili liberalizaciju, imali su probleme koje su poslije riješili, podsjeća Raguž.

Ako bi inicijativa zaživjela pretpostavka je da bi registracija vozila bila jeftinija između stotinu i tri stotine maraka po vozilu.

- Mogu paušalno reći prema neslužbenim informacijama koje su došle do mene. Cijene na sivom tržištu i preko posrednika bi se mogle smanjiti od 200 do 300 KM. Nemamo zvaničnu statistiku. Govorimo o posrednicima koji umjesto 10 do 18 posto od ukupnog iznosa uzimaju po 45 posto. Od prilike ušteda bi bila od 100 do 300 KM na cijenu registracije danas, rekao nam je Raguž.

Prema mišljenju profesora prometa Ramiza Tire, koji je ujedno i sudski vještak prometne struke, cijene registracija vozila u Federaciji danas nisu nerealne.

- U državama u okruženju cijene su veće nego kod nas. Ali je i standard kod njih veći. Cijene su visoke i u razvijenim zemljama poput Njemačke. Kod nas danas svatko treba automobil. Kada imamo bilo kakvu štetu tražimo nove dijelove, tako da su cijene prema mom mišljenju realne, kazao nam je.

S. Ž.