Plenković opredijeljen proširenje EU na zapadni Balkan
Samit Europska unija-zapadni Balkan trebao bi biti održan 5. i 6. oktobra u Sloveniji na Brdu kod Kranju, kada će, istaknuli su danas i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i premijer Hrvatske Andrej Plenković, biti poslane poruke opredjeljenosti za proširenja EU na zemlje zapadnog Balkana.
Taj skup bit će važna prilika ne samo za potvrdu evropske perspektive zapadnog Balkana i dalju integraciju regiona, već će dati dodatni podsticaj implementaciji Ekonomskog i investicionog plana koji je u srži angažmana EU s regionom, rečeno je.
Govoreći o tom samitu Von der Leyen, koja danas boravi u posjeti Bosni i Hercegovini, kazala je da i ova posjeta zemljama zapadnog Balkana govori u prilog činjenici da Evropska unija želi nastaviti s procesom proširenja.
- To pokazuje da želimo da budete uz nas, želimo da učestvujete u procesu pristupanja. Znam koliko je zahtjevan taj proces, ali do sada je već mnogo toga urađeno i postoji jasna opredijeljenosti da se ide u tom smjeru. Pristupanje nije samo vaš cilj, to je naš zajednički cilj, ali on podrazumijeva proces koji donosi različite benefite za region. Mi vas želimo u EU, mi smo prijatelji i partneri - istaknula je.
Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković kazao je da će taj skup biti prilika da se na stol stave svi aspekti ekonomske infrastrukturne pomoći zemljama regije, ali i prilika da se pošalje jasna i snažna politička poruka da je proces proširenja živ i da traje, kao i da privlačnost EU za BiH znači daljnje reforme u privrednom i socijalnom smislu.
- Bit će to prilika da se ukaže na značaj međusobnog povjerenja koje se može graditi samo ako su tri konstitutivna naroda u BiH uistinu ravnopravna. To znači poštivanje dogovoreno u Dejtonsko-pariškom mirovnom sporazumu na konceptu jedne države, dva entiteta i tri ravnopravna naroda i svih drugih u BiH - ponovio je Plenković.
Kaže da se iz tog razloga Hrvatska zalaže i podržava napore svih političkih stranaka i institucija BiH uz podršku međunarodne zajednice da se iznađe rješenje za dogovor o izmjenama Izbornog zakona koje u budućnosti neće dovoditi Hrvate, kao najmalobrojniji konstitutivni narod, u situaciju da nemaju svog legitimnog predstavnika u najvišim institucijama BiH.
Napominje da uloga Hrvatske nije da pregovara o izmjena Izbornog zakon, nego je njihova želja da se stvari vrate na izvorni Dejtonski mirovni sporazum jer se Hrvati u BiH ne osjećaju dovoljno zastupljenima u bh. institucijama.
Izmjenama Izbornog zakona stoga bi trebalo, smatra Plenković, ispraviti tu, kako ju je nazvao, anomaliju, jer je sadašnja situacija neodrživa, dodajući da BiH mora biti jedinstvena i suverena, ali se u njoj svi moraju osjećati dobro što je i temeljna poruka hrvatske politike.
- Građanski koncepti i koncept konstitutivnih naroda nisu daleko. Ne može se reći da je pravo svakog pojedinca zagarantirano, a onda ono što se dogodilo u okolnostima koje su bile nakon agresije na BiH ne bude ispoštvano. To nije dobro za budućnost BiH i to govorim kao prijatelj koji u potpunosti razumije situaciju - zaključio je Plenković.