Narodna skupština Republike Srpske dala je zeleno svjetlo svim strankama da izađu na prijevremene izbore za predsjednika RS. Je li to priznavanje odluka Ustavnog suda? I kakve veze sa svime time ima Milorad Dodik?, analizira Deutsche Welle.

Mjesec dana je trajala „obrana nacionalnog identiteta“ i rezolutno odbijanje prihvaćanja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Središnjeg izbornog povjerenstva o raspisivanju izbora. Završilo je, kako izgleda, podvijanjem repa i davanjem zelenog svjetla za sudjelovanje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

A samo prije nešto više od mjesec dana stavovi su bili dijametralno suprotni, uz poziv svim „izdajnicima“ koji prihvate sudjelovanje na izborima da će biti obilježeni kao suradnici političkog Sarajeva i stranih sila.

Jalova prijetnja

-Ti izbori se neće održati dok sam ja predsjednik i dok ja djelujem politički. Pozivam moje suradnike da se angažira policija i svi da ne dopuste nikakvo biračko mjesto. Pozivam narod da stane iza te odluke, rekao je Milorad Dodik nakon što mu je Središnje izborno povjerenstvo oduzelo mandat predsjednika i najavilo raspisivanje izbora.

Izbori su raspisani za 23. studenoga. I sada, iako je vladajuća koalicija na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) bila isključiva u odbacivanju takve odluke, ipak su se povukli. Ne samo pred odlukom Saveznog izbornog povjerenstva (SIP), već i pred odlukom Ustavnog suda BiH. Narodna skupština sinoć (24. 9.) je usvajanjem novih zaključaka poništila one iz kolovoza, kojima se odbacuje mogućnost održavanja prijevremenih izbora. U novima se daje mogućnost svima koji to žele da sudjeluju na raspisanim izborima.

Iako zaključci obiluju floskulama o nelegalnim institucijama, kao i o visokom predstavniku, radi se o ublažavanju političkog fijaska i potvrdi da je svaka najava o zabrani održavanja izbora i njihovo provođenje po pravilima entitetskog izbornog povjerenstva zapravo bila jalova prijetnja.

-Pozivaju se sve političke stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj da samostalno odluče o svom sudjelovanju na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, navodi se u jednom od zaključaka.

Kraj političke ere

-Ono što je prava istina je da Milorada Dodika ovom odlukom mičete s političke scene. Ovom odlukom završavate političku eru i vladavinu Milorada Dodika. Hoćete li ga, kada pobijedi taj predsjednik, uvesti u Palatu? Ili ćete mu reći ti si pobijedio, ali ništa, retorički se zapitao Slaviša Marković iz PDP-a, stranke koja je imala iste stavove po pitanju prijevremenih izbora kao i SNSD – da ne treba sudjelovati na izborima.

Ovakav razvoj događaja i kopernikanski zaokret vladajuće većine bio je očekivan, kaže novinar Goran Dakić, navodeći niz primjera nakon presude iz kojih se mogao zaključiti i epilog ove farse. 

-Ovo je matrica koja se ponavlja više od deset godina, u kojoj su obećanja i prijetnje pretočeni u zaključke i deklaracije bile mrtve i prije nego što se osušila tinta na svakom od tih dokumenata, kaže Dakić, sa iznenađenjem primjećujući da sve to prolazi kod birača.

Politički invalidi

-To samo pokazuje koliko smo ne samo politički, nego i doslovno nepismeni. Da možete padati na obećanja više od jednog desetljeća, dok se svi ostali bogate upravo kroz tu priču, a vi kao poslušno glasačko tele i dalje vjerujete u priču o secesiji, kategoričan je Dakić.

Da je ista priča o secesiji, o napadima stranog faktora ili političkog Sarajeva, laž koja je postala osnova na političkom nebu vladajuće koalicije, smatra i oporba. Sve razloge o ugroženosti treba, kažu, tražiti u ranijim odlukama na koje su pristali upravo u tom Sarajevu. Sada je problem što se te odluke (ne)poklapaju s njihovim osobnim interesima, što nema veze s Republikom Srpskom. 

-Mi smo dva različita svijeta. Ne možemo imati nikakvo srpsko jedinstvo s vama, kaže Nebojša Vukanović, prvi čovjek oporbene Liste za pravdu i red.

Inače, sjednice Narodne skupštine, kao i odluke i zakoni koji se usvajaju u posljednjih pola godine, pokazuju da je najviši zakonodavni organ ovog entiteta izgubio dignitet jer se stavio u službu jednog čovjeka, stav je većine oporbe, ali i dijela članova vladajuće koalicije, koji su nam to neslužbeno potvrdili. Od referenduma koji je proveden 2016. godine, čiji su rezultati poništeni, a on proglašen anketom, preko niza zaključaka, odluka i zakona koji su proglašeni neustavnima i kasnije poništeni od iste te vladajuće koalicije.

Što se tiče zaključaka, oni su usvojeni i sada se čeka konačna odluka o kandidatima vladajuće koalicije, ali i oporbe za prijevremene izbore 23. studenoga.