Položeni vijenci i cvijeće za žrtve koncentracijskog logora Јasenovac
Donja Gradina:
U prisustvu brojnih građana i dužnosnika, u nedjelju je u Donjoj Gradini obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Židovima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine te je polaganjem vijenaca na grobnom polju Topole u Spomen-području Donja Gradina odana počast žrtvama koncentracionog logora Јasenovac. Uz najviše dužnosnike i predstavnike institucija Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, vijence su položili i predstavnici udruženja proisteklih ih Drugog svjetskog rata kao i proteklog rata u BiH, veleposlanica Izraela za BiH sa sjedištem u Tirani Galit Peleg, predsjednik Udruženja Roma Srbije Dragoljub Arsović te brojna druga izaslanstva. Povjesničar Gideon Greif, stručnjak za povijest Holokausta, istaknuo je da je Donja Gradina, koje je bila u sklopu zloglasnog logora Јasenovac, bila njegovo glavno gubilište te je danas tmuran podsjetnik na najmračnija poglavlja ljudske okrutnosti tijekom Drugog svjetskog rata. - Politika genocida nije bila puki čin rata, već pokušaj etnocida s ciljem da se čitavu jednu kulturu i jedan narod izbriše sa svoje djedovine, ukazao je Greif dok je veleposlanica Peleg pročitala poruku predsjednika Izraela Isaaka Herzoga.
- Danas, 80 godina nakon što je stotine tisuća žena, djece i muškaraca brutalno ubijeno od strane nacista i njihovih suradnika, prisjećamo se žrtava jer je toliko mnogo dragocjenih života Srba, Židova, Roma i drugih besciljno izgubljeno. Sjećamo se jer je Donja Gradina jedna vječna rana u povijesti jer do današnjeg dana okrutnost za koje je čovječanstvo sposobno nema granica. Sjećamo se jer nam je zgodno zaboraviti. Stoga je naša moralna dužnost inzistirati na sjećanju. Grozni zločini koji su na ovom mjestu počinjeni izvršeni su kroz dehumanizaciju žrtava bez ikakvog oklijevanja ili kajanja. Ovdje smo odati nestalima poštovanje koje zaslužuju, povezati neutvrđeni broj s imenom, ime s licem, a lice s dušom. Kao predsjednik Države Izrael, dužnost mi je i odgovornost posvetiti sjećanje na one koje su ubijeni tijekom Holokausta i Drugog svjetskog rata. Ovo sveto mjesto učvršćuje vezu koju dijeli narod Izraela i BiH. Ne možemo promijeniti tragediju koju smo pretrpjeli, ali možemo i moramo se obavezati na budućnost tolerancije i suosjećanja. Budućnost u kojoj neće biti mjesta za mržnju, stoji u pismu.