Ovogodišnja manifestacija 'Dani sjećanja' u Posavini počela je projekcijom dokumentarnog filma Joze Patljaka u Zagrebu, a nastavljena je nizom aktivnosti u odžačkom i podvučjačkom kraju. 

Prema riječima Pere Bajića, predsjednika Udruge posavskih Hrvata 'Garevac 45', posljednjih godina napravljene su značajni iskoraci, posebno u smislu pronalaska lokacija gdje su vršeni zločini nakon Drugog svjetskog rata.

Svirepo i bez suđenja ubijeno više od 3.000 Hrvata

Do sada se zna da je tijekom Drugog svjetskog rata, bez ikakvog suđenja i na doista svirep način, na ovom području ubijeno više od 3.000 Hrvata. Da se ta stradanja ne bi prepustila zaboravu, ali kako bi s ovim povijesnim činjenicama bile upoznate i da buduće generacije koje dolaze, 'Garevac 45' počela je s konkretnim projektima. Jedan od njih je i izgradnja spomen obilježja, kao mjestu pijeteta žrtvama.

-Mi smo do sada napravili veliki posao time što smo zaokružili spomenički prostor na kojem treba biti izgrađen spomenik. Riješili smo imovinsko-pravne odnose, iskrčili šumu, napravili trasu ceste gdje ćemo izgraditi spomenik, kaže predsjednik Bajić. 

Treba dodati da je prije više godina obnovljena i Burića štala u Garevcu/Modriča pod vodstvom mjesne župe, a HKD Napredak je obnovio staru školu u Garevcu pod imenom 'Otvorena kuća' koja je jedan od kulturnih centara u ovom dijelu Bosanske Posavine.

Manifestacijom 'Dani sjećanja' na dostojanstven se način prisjetilo svih žrtava nezapamćenih zločina u ovom dijelu Bosanske Posavine: 15. svibnja Križnim putem od Smrekovca do Odića Brda, promocijom knjige 'Beznadnici' Željka Gorete, i susretom posavskih književnika u Napretkovoj Otvorenoj kući na čelu s prof. dr. Stjepanom Blažanovićem i Antom Pranjkićem.

Čisti genocid 

Film 'Dani sjećanja' redatelja Joze Patljaka prikazan je i u Odžaku, a potom i u Garevcu.

-Garevac, po onomu što brojke govore, spada u kategoriju čistog genocida. I ono štreba naglasiti jest činjenica da ono što je prikazano nije slika stvarnog događaja. Žrtva je daleko veća nego što Hrvati ovog prostora imaju pojma. Jedna su žrtva, ljudi koji su poginuli, a druga, rekao bih veća, brojne majke koje su se mučile u poratnom periodu, kaže redatelj Patljak, koji je i sam rodom iz ovoga kraja.

Povjesničar Stjepan Marčetić istaknuo je kako su tijekom 2024. godine aktivno radili na nastanku ovoga filma, koji tematizira zaista strašne zločine i završne operacije Drugog svjetskog rata na prostoru Bosanske Posavine, konkretnije na prostoru Odžaka, podvučjačkog kraja i cijelog ovog prostora. 

-Nakon niza lokacija na kojima smo snimali, ovaj film je finalni proizvod. Ono što me posebno raduje jest da on daje glas žrtvi - kaže povjesničar Stjepan Marčetić, voditelj stručnog tima filma.

Središnja svečanost održana je 25. svibnja u spomen-parku u Posavskoj Mahali, gdje je održana svečana Sveta misa koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup i metropolit Vrhbosanski Tomo Vukšić, koji je pozvao sve prisutne na molitvu za pobijene žrtve i pozvao žitelje ovog kraja da se ne iseljavaju iz ovog lijepog i bogatog kraja. 

Nakon Zagreba, film je prikazan i u Garevcu 31. svibnja 2025. nakon čega je održana sveta misa kod Burića štale, odakle je u smrt odvedeno više od 500 ljudi.

Prema riječima predsjednika Vlade Županije Posavske Đure Topića film će zasigurno pomoći u rasvjetljavanju događaja s kraja Drugog svjetskog rata.

Prenijeti sjećanje na nove generacije

-Preko filma, čiju smo realizaciju financijski podržali, želimo prenijeti sjećanje na mlade generacije o ovom mjestu, gdje su ljudi masovno ubijani bez suđenja. O tome se dugo šutjelo. Na ovaj način održavamo sjećanje živim, za Glas Hrvatske kazao je Topić.

Ovogodišnji 'Dani sjećanja' su još jedan puta evocirali sjećanja na žrtve hrvatskog naroda Bosanske Posavine u Drugom svjetskom ratu. Dobro se ovom prilikom prisjetiti posebno majki koje su kao udovice, što napomenuo i Marčetić, hranile djecu, a bile nepismene, bez posla i s malo zemlje. Uz to su u komunizmu cijeli život nosile biljeg "ustašica" i "državnih neprijatelja", što im je još dodatno otežavalo i onako težak život. 

Unatoč ogromnim žrtvama, one su othranile i odgojile puno uspješne djece, od kojih su mnogi završili škole i fakultete te obnovili kuće i stvorili mnoga uspješna poduzeća i ne samo u ovom kraju. 

Ljudi su izvorište svega, a sve drugo će se obnoviti. Iako s mukom, ali ipak će se obnoviti. I danas se može dobro živjeti u Posavini, ali ljudi se trebaju vratiti. Zemlja, kuće, tvornice - ništa ne vrijedi bez ljudi. Ima puno uspješnih ljudi iz ovih krajeva po Hrvatskoj i inozemstvu i mogli bi pomoći da Posavina oživi. Ako su majke udovice uspjele živjeti, onda može svatko, najvažnije su poruke ovogodišnjih 'Dana sjećanja'.