Potpore roditeljstvu iz proračuna su korisne, ali neće promijeniti natalitet
U čemu je problem?
Samo šest poroda u jednom danu. Tako je 13. svibnja glasilo izvješće iz dva porodilišta u Sarajevu, gradu u kojemu živi oko 414.000 stanovnika. Ovaj grad je ekonomski najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, u kojem se duže od decenije rađa sve manje djece. Zvanična statistika bilježi da ih se najmanje rađa u najnerazvijenijim općinama, poput Ravnog na jugu zemlje, s oko 1.400 stanovnika, piše Radio Slobodna Europa.
U posljednjih deset godina u ovoj općini rodilo se svega pet beba. Razne razine vlasti u BiH financijski stimuliraju roditeljstvo, ali još uvijek ne nude strategiju demografskog oporavka i razvoja. Stručnjaci kažu da je financijska pomoć roditeljstvu nedovoljna da bi se zaustavili negativni demografski trendovi.
Ocjenjuju da je mnogo važnije osigurati političku i ekonomsku stabilnost u BiH, i zaustaviti odlazak mladih, zbog kojeg imamo sve manje građana mogu rađati djecu.
Prava porodilja su u svim općinama Republike Srpske ujednačena, nakon što je osnovan Republički fond za dječju zaštitu, koji isplaćuje naknadu u iznosu plate koju je porodilja imala prije poroda. Nezaposlene porodilje imaju pravo na materinski dodatak, od oko 400 maraka mjesečno.
Novac za porodilje
Roditelji u ovom entitetu mogu računati i na jednokratnu pomoć od 500 maraka po rođenom djetetu, kao i 600 maraka trećerođeno, i 450 maraka za četverorođeno. Podaci Službe za reviziju pokazuju da je ovaj fond 2021. za ove namjene isplatio oko 108 milijuna maraka.
Ova naknada u Županiji Sarajevo iznosi 1.260 maraka mjesečno. Isplaćuje se godinu i najveća je u Federaciji, gdje iznosi variraju od županije do županije. Najmanju naknadu primaju nezaposlene porodilje u Srednjobosanskoj županiji. Ona iznosi 300 maraka mjesečno, a vlasti su sa isplatom počele krajem 2022. godine.
Vlada Federacije BiH je je donijela uredbu o isplati jednokratne novčane pomoći od 1.000 maraka za svako dijete rođeno u 2024. godini. Proračunska izdvajanja za potporu roditeljstvu u ovom entitetu su značajno uvećana u posljednjih pet godina, kao i broj korisnika koji ispunjavaju uvjete za podršku.
Mnoge zemlje regije i svijeta bilježe pad nataliteta, ali Bosna i Hercegovina ima jedan dodatni problem, kaže profesor Jusuf Žiga, šef Odsjeka za sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Objašnjava da mladi muškarci i žene masovno odlaze iz zemlje, pa je sve manje onih koji mogu rađati djecu. Nema statističkih podataka o broju osoba koje su napustile Bosnu i Hercegovinu, od posljednjeg popisa iz 2013. godine.
Dodaje kako vlasti mogu zaustaviti demografski pad jedino ako omoguće bolje ekonomske i političke uvjete za život.
- Kako da se mladi odluče na rađanje ako ne mogu pristojno živjeti od svog posla, i ako gledaju u neizvjesnu budućnost zemlje, i ne mogu kupiti stan pa nemaju to dijete gdje ni da smjeste? To ih naravno demotivira, kaže Žiga.
Demograf Stevo Pašalić kaže da je takozvana demografska tranzicija, koja uključuje i pad stope nataliteta, zahvatila Bosnu i Hercegovinu još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bosna i Hercegovina je emigracijska zemlja koju je godišnje napuštalo 15.000 do 17.000 ljudi, kaže.
Dodaje da se procjenjuje kako je u posljednja tri desetljeća odlazak udvostručen, pa je sve manje mladih koji mogu rađati.
Bez vizije
Financijske potpore roditeljstvu iz proračuna su korisne, kaže on, ali neće bitno promijeniti natalitet jer su za to nužne korjenite društvene reforme.
- To znači jaka ekonomija, stabilno tržište, siguran, stabilan i dobro plaćan posao, besplatni vrtići i škole, te efikasno upravljanje migracijama. Bez tih mjera ćemo i dalje gubiti stanovništvo, kaže on.
Zbog masovnog odlaska mladih iz zemlje i velikog broja umrlih, Bosna i Hercegovina bi nastavila gubiti stanovništvo, čak i u slučaju da udvostruči stopu fertiliteta sa 1,3 na 2,5 djece po ženi, kaže Pašalić.
Bosna i Hercegovina nema državno ministarstvo koje bi se bavilo pitanjima obitelji i demografije. Ovu oblast uređuju vlasti dva entiteta, odnosno deset županija u Federaciji. U Republici Srpskoj još uvijek nema strategije demografskog oporavka, dok prva takva strategija Federacije treba uskoro da bude donesena.
Zbog pada nataliteta, sve je manje i učenika u osnovnim školama u Bosni i Hercegovini, bilježi zvanična statistika. Smanjenje broja varira u odnosu na regije, od tri posto u Bosansko-podrinjskoj županiji pa do skoro 50 posto u Posavskom kantonu. Blagi porast broja učenika, od oko četiri posto, je zabilježen jedino u Sarajevu, najviše zbog doseljavanja mladih iz drugih krajeva zemlje.
N. K.