Bundeswehr je formirao - i nešto potpuno novo za Njemačku - stalno stacionirao u inozemstvu, u Litvi čitavu brigadu. Na svečanost tim povodom došao je i kancelar Merz.

Jedan od najambicioznijih projekata Bundeswehra postaje stvarnost: stacioniranje gotovo 5000 njemačkih vojnika u Litvi. Dana 1. travnja u glavnom gradu Vilniusu službeno je uspostavljena nova, 45. oklopna brigada. Ona je glavni dio borbene skupine kojom Njemačka, na zahtjev Litve, osigurava istočno krilo NATO-a – kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu.
Njemačka kopnena vojska dosad je imala osam brigada, a sada joj se pridružuje i deveta – ova u Litvi. Oklopna brigada u Bundeswehru sadrži između 4 i 5 tisuća vojnika, oko 50 tenkova, ali i lake oklopne izviđačke jedinice, vod inženjerije, vod za uklanjanje mina i naravno čitavu logistiku održavanja opreme i skrb vojnika. Za njemačku vojsku je i tehnički bio veliki izazov sakupiti toliku opremu jer od kako je Njemačka na koncu ipak Ukrajini isporučila tenkove tipa Leopard 2, oni su uzeti iz sastava Bundeswehra i trebalo vremena dok nisu počeli stizati novi, piše DW.

Presedan za njemačku vojsku
Njemačke jedinice su i ranije neko vrijeme znale boraviti u zajedničkim trupama NATO-a za brze intervencije i u nekoj drugoj državi Saveza, ali ovo je sad presedan u povijesti Bundeswehra: ta brigada bi trebala ostati trajno stacionirana u Litvi. Utoliko novi grb 45. brigade koji njemački vojnici nose na uniformama, sadrži i Gediminasov toranj, simbol Vilniusa, kao znak povezanosti s Litvom.

"Njemačka će biti spremna braniti svaki kvadratni centimetar teritorija NATO-a“, naglasio je ministar obrane Boris Pistorius (SPD) u svom prvom govoru u Bundestagu nakon promjene vlade. Stacioniranje njemačke brigade u Litvi je, rekao je, "snažna poruka našim partnerima i jasan signal svakom mogućem protivniku“.

Litva, koja ima oko tri milijuna stanovnika, smještena je između ruske eksklave Kalinjingrad i ruskog saveznika Bjelorusije od koje je razdvaja gotovo 680 kilometara granice. I sama Litva razvija vlastite oklopne snage – naručila je 44 moderna tenka Leopard 2 A8 njemačke proizvodnje. Istu vrstu tenka koristit će i njemačka brigada u Litvi, što bi trebalo olakšati suradnju dviju vojski. 

Nove vojarne i prometnice
Od ljeta 2023. ministar Pistorius intenzivno radi na formiranju brigade. Najprije su tamo otišli stožer brigade i prve logističke jedinice. Do kraja godine planira se da u Litvi bude ukupno 5000 njemačkih vojnika.
 
Infrastruktura se još stvara: na vojnom poligonu Rudninkai, glavnom sjedištu brigade, grade se vojarne, nove ceste i produžuje željeznička pruga. Rudninkai se nalazi na jugoistoku Litve, oko 30 kilometara od granice s Bjelorusijom. U Vilniusu i Kaunasu grade se škole i vrtići za obitelji vojnika.
Stalno stacioniranje cijele brigade koja će tamo biti u potpunom sastavu tek do kraja 2027., predstavlja logistički i financijski izazov za obje države. Litva je povećala svoj obrambeni proračun, a i nova njemačka vlada pod kancelarom Friedrichom Merzom (CDU) ne namjerava štedjeti na obrani.

Ostaje pitanje osoblja, budući da Bundeswehru općenito nedostaje kadra. Bit će veliki izazov uopće pronaći 4800 vojnika i 200 civilnih djelatnika koji će dobrovoljno htjeti više godina živjeti u Litvi.
 
Ministar obrane na to se već pripremio: kako bi učinio atraktivnijom službu na istočnom krilu NATO-a – i u Bundeswehru općenito, pokrenuo je zakon koji je Bundestag usvojio početkom godine. Takozvani „Zakon o prekretnici“ (Artikelgesetz Zeitenwende) predviđa veće doplatke za službu u inozemstvu i bolje uvjete za misije u zemlji i vani. 

Njemačke škole i vojne pošte
Bundeswehr je prisutan u Litvi od 2017. godine, kada je Njemačka preuzela vodstvo nad multinacionalnom NATO-borbenom skupinom koja je od 1. travnja pod zapovjedništvom nove oklopne brigade.
Pravna osnova za trajno stacioniranje brigade je međuvladin sporazum koji su Njemačka i Litva potpisale u rujnu 2024. Cilj je, kako naglašava litvanska strana, stvoriti "najbolje moguće uvjete za njemačke vojnike i njihove obitelji“.
 
To uključuje pravo Bundeswehra na besplatno korištenje litavskih vojnih objekata, skladištenje oružja i streljiva po vlastitom nahođenju, te uspostavu vojnih pošta. Dozvoljeno je i otvaranje vrtića i škola na njemačkom jeziku. Nastava se održava prema njemačkom nastavnom programu, a svjedodžbe su priznate i u Litvi.
 
 Njemački kancelar Friedrich Merz, koji se nalazi u posjetu Litvi, optužio je u četvrtak Rusiju za ugrožavanje "sigurnosti u Europi".

Merz u Litvi
Merz u Litvi prisustvuje raspoređivanju njemačke oklopne brigade u cilju jačanja istočnog krila NATO-a.
 
"Rusija, ovakva kakvu danas gledamo, prijetnja je za sve nas. Protiv te prijetnje se štitimo i zbog toga smo danas ovdje", rekao je Merz u nazočnosti litavskog predsjednika Gitanasa Nausede.
"Agresivni ruski revizionizam ne ugrožava samo sigurnost i teritorijalni integritet Ukrajine, već i našu zajedničku sigurnost u Europi", dodao je.
Njemački kancelar rekao je da svatko tko izazove NATO mora znati da je obrambeni savez spreman i da će zajednički braniti svaki pedalj teritorija.
Merz je istaknuo volju Njemačke da "pošalje signal" ostalim članicama NATO-a: "Smjesta i s odlučnošću uložimo u našu sigurnost".
Duboko pacifistička nakon završetka Drugog svjetskog rata, Njemačka, pod vodstvom Merza, namjerava značajno povećati svoju obrambenu potrošnju.

Njegova vlada je odlučna značajno povećati izdvajanja za obranu i ispuniti cilj o kojem se raspravlja u NATO-u i koji zagovara američki predsjednik Donald Trump - povećati izdvajanje za obranu na pet posto BDP-a do 2032.
"Zajedno sa našim partnerima, odlučni smo braniti teritorij NATO-a od svake agresije. Sigurnost naših baltičkih saveznika je i naša sigurnost", poručio je Merz.

Na pitanje o postizanju mira u Ukrajini, Merz je odgovorio da "ne treba imati iluzija o brzom rješenju".
Rekao je da se nada da će se otvoriti prilika za dogovor o prekidu vatre i mirovnim pregovorima, ali da je to proces koji tek treba početi i koji bi mogao potrajati tjednima i mjesecima. 

"Čvrsto stojimo uz Ukrajinu, kao Europljani djelujemo kao tim sa Sjedinjenim Državama koliko god je to moguće", dodao je njemački kancelar.

Moskva i dalje odolijeva pritiscima Zapada glede uspostave hitnog i bezuvjetnog primirja.