Jedan od najizraženijih problema s kojima se trenutačno suočava transportni sektor BiH tiče se ograničenja boravka profesionalnih vozača unutar EU-a (90 od 180 dana). Stoga je predloženo odmah pristupiti pravilnoj primjeni obračuna vremena provedenog na teritoriju EU-a koristeći schengenskim zakonom definirane vremenske jedinice do osiguranja trajnog rješenja, poručeno je u ponedjeljak s konferencije za tisak Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH. 

Konkretno, predloženo rješenje odnosi se na uvođenje preciznijeg modela praćenja boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni korištenjem novih digitalnih sistema (EES i SIS), koji omogućavaju točno evidentiranje ulazaka i izlazaka. Time bi se boravak računao u satima, a ne u danima (90 dana puta 24 sata je 2.160 sati), što bi značajno unaprijedilo fleksibilnost u međunarodnom cestovnom transportu.  

Pozitivan odjek na inicijativu iz BiH

- Boravak vozača 90 od 180 dana je veoma kratak. Problem kod izračuna je bio da se vozaču tik što pređe granicu, dan prije ili minut poslije, računa kao potrošena 24 sata. Nemamo dovoljno vozača, imamo zastoje i zagušenja na granicama i niz drugih problema. Prijedlog VTK-a BiH je išao u pravcu da se ne dira niti jednu direktiva, da se zapravo donese novi tehnički provedbeni akt, temeljem kojeg će tih 90 dana biti pretvoreno u sate, što je 2.160 radnih sati vozača u području Schengena, kazao je potpredsjednik Komore Vjekoslav Vuković, ocijenivši da bi to bilo od iznimne koristi vozačima. Inicijativa, koja je regionalne naravi, predočena je Europskoj komisiji a reakcija je, prema riječima Vukovića, bila pozitivna. U ovom slučaju se, kako je dodao, radi o tehničkom aktu koji bi samo odredio kako se broji dane, tj. kako ih se pretvara u sate. 

- Tehnički je vrlo moguće, samo treba donijeti odluku da se to primjenjuje na naše vozače. Ubrzavamo te procese i u stalnoj smo komunikaciji, dodao je Vuković i podsjetio da, u vanjskoj trgovini, 73% naših roba izlazi u EU, konkretno preko četiri najjača granična prilaza u BiH, od 15 međunarodnih s kojima se komunicira u zoni Schengena. 

- Pritisak na tu granicu je toliki da smo u zadnjih osam godina imali 400 milijuna kontakata na toj granici, od čega 11 milijuna autobusa, 110 milijuna teretnih motornih vozila i oko 300 milijuna putnika, podaci su koje je predočio Vuković ističući da je transportni sektor 'žila kucavica' o kojoj ovise i druge grane domaćeg gospodarstva, zbog čega da se ne smije ugroziti uvozne i izvozne tokovi koji bilježe rast u prvom kvartalu. 

- VTK BiH je, osim niza inicijativa, iskoristila svoj lobistički potencijal, kroz Eurokomoru, CEFTA-u, Komorski investicijski forum i sva druga tijela na kojima možemo apostrofirati ove probleme. Svugdje je definirano samo jedno: da je privatni sektor u BiH i komorski puno brži no što je to javna uprava, zaključio je Vuković. 

Prijedlozi i inicijative granskih udruženja

Direktor Sektora za transport i komunikacija VTK VBiH Zijad Sinanović govorio je o inicijativama i aktivnostima koje je Komora poduzela i poduzima za podršku domaćem transportnom sektoru. Ukazao je i na značaj primjene suvremenih rješenja u transportu te poštivanja AETR sporazuma, najstarijeg međunarodnog sporazuma o radu vozača u međunarodnom transportu, kojeg su potpisale zemlje EU-a i one izvan Unije, uključujući BiH i sve države WB6. Predsjednik Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta VTKBiH Dragan Marić i predsjednik Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika VTK BiH Saudin Parić također su naveli niz inicijativa i prijedloga tih udruženja u cilju rješavanja problema u transportnom sektoru.