Rast cijena u Bosni i Hercegovini je skoro pa nerješiv problem koji građane dovodi do ivice siromaštva. Samo u posljednjoj godini svjedočili smo poskupljenju struje za 10 posto, raznim naplatama provizija, ali ono što najviše zabrinjava bh. građane jeste nekontrolisani rast cijena osnovnih životnih namirnica i hrane općenito.

Prema posljednjim dostupnim podacima, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za august 2024. godine iznosila je 3.379 konvertibilnih maraka, dok je prosječna plaća za juni iznosila 1.351 KM.
Statistički gledajući, prosječna plaća ne može pokriti ni 50 posto potrošačke korpe.

Kada je riječ o rastu cijena, posebno su primjetne one na gradskim tržnicama. Kilogram krompira iznosi 1.50 KM, luka 2.50 KM, tikvica 3.50 KM... O promjenama cijena najviše govori poskupljenje smokve, koja je prošle godine koštala 4 KM, a sada je 14 KM.
Razgovarali smo sa predsjednikom Udruženja za zaštitu poslodavaca "Futura" Marinom Bagom, koji nam je kazao kako je glavni problem konstantnog rasta cijena smanjena proizvodnja dok se sve više uvozi u BiH.

- Nema kratkoročnog rješenja. Dakle, po našem ustavu, mi smo tržišna ekonomija i da vrijedi slobodno formiranje cijena. Tu institucija i administracija ne može uraditi mnogo. Međutim, podatak da uvozimo 80 posto hrane koju konzumiramo govori da mi nemamo svoju proizvodnju. Tek kad imate svoju proizvodnju hrane množete kontrolirati njene cijene i prilagođavati tržištu dogovorom i raznim subvenicijama prema proizvođačima i poljoprivrednicima - kazao nam je Bago.

Bago je istakao da s druge strane, uzimajući u obzir iznos potrošačke korpe, potrebna jedna cijela prosječna plaća kako bi se prehranila četveročlana porodica. 

- To je stravičan podatak. Kada dvoje ljudi radi, jedno radi za hranu. To nas vraća u neko robovsko vrijeme i robovi su radili samo za hranu. Usporedbe radi, jedan Nijemac, da bi prehranio porodicu, izdvaja 30 posto od prosječne plaće što i nije veliki problem, dok kod nas jeste. Hrana je najveća stavka što malo problematično govori o našem siromaštvu, iako mi odbijamo da priznamo to sami sebi - rekao je.

Dodao je i kako je kod potraščke korpe slobodno formiranje cijena, međutim one ovise od administracije. 

- Sport, kultura, obrazovanje, vrtići... to su stavke koje dostavljaju domaće institucije. Mi dobrim akcijama možemo smanjiti određene iznose iz potrošačke korpe... Najbolja investicija je da vrtići budu besplatni za svako naše dijete. Svaka lokalna zajednica može utjecati na pojedinačne iznose iz potrošačke korpe kako bi ona bila manja jer ovo je nemoguće. 

Robovski sistem

Bago je istakao i kako je stanje alarmantno.

- Mnogi govore da nisu to te cijene, da je to napuhano i da ne valja metoda izračuna. Međutim postoje međunarodne organizacije i institucije koje mjere troškove života u svakoj zemlji. Postoji problem. 

Na kraju se osvrnuo i na činjenicu kako se građani odriču kvalitetne hrane.

- Odričemo se svega. Mnogi ljudi se hrane u pekari ili najlošijom hranom. Nije sporno preživjeti, preživjeti se može o grahu i vodi. Međutim jasno je da se odričemo kvalitene hrane, higijene, sporta, kulture, obrazovanja... Mi se jednostavno dugi niz godina sve odričemo i prihvatili smo ovu lošu kvalitetu življenja - zaključio je Bago.

Ministar trgovine FBiH, Amir Hasičević, kazao je za Faktor kako je tačno da ne proizvodimo dovoljno hrane da bismo zadovoljili cjelokupne potrebe stanovništva. Shodno tome cijenu određuju proizvođači i distributeri.

- U dogovoru sa trgovcima i potrošačima napravili smo veliki iskorak sa našim projektom  "zaključavamo cijene" koji je i danas aktuelan, a počeo je 15. decembra 2023. godine. Trgovački lanci na dobrovoljnoj i dogovornoj bazi su snizili i zaključali cijene za osnovne životne namirnice i pokazali društvenu odgovornost omogućivši našim potrošačima da više od 50 proizvoda, i prehrambenih i higijenskih, imaju po sniženoj i stabilnoj cijeni tokom ovog perioda. Takođe, mogli su ostvariti uštede, oko 50 KM po korpi. Također, u toku akcije, u spisak proizvoda uvršteno je i nekoliko artikala koje najčešće kupuju oboljeli od celijakije i dijabetesa - kazao je ministar Hasičević.
  
Država gubi zbog crnog tržišta

Ministar je dodao i da je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, inflacija u Federaciji početkom ove godine iznosila je 1,1 posto i najniža je u regiji, a što se tiče BiH ona je oko dva posto ukupno.

- Što se tiče trenutnih aktivnosti Ministarstva trgovine odmah nakon izbora pred parlamentarcima će se naći Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je do detalja regulisana oblast trgovine, od toga ko se i kako može baviti trgovinom do toga kako se vrše provjere zakonitog poslovanja. I Zakon o zaštiti potrošača spreman je za parlamentarnu proceduru.
Također, predano radimo na Zakonu o e-trgovini. On treba da regulira tržište koje je u razvoju, ali i da spriječi sivu ekonomiju. Prema našim grubim pretpostavkama, više od 200 miliona KM država izgubi zbog crnog tržišta u e-trgovini. Osim toga, najviše žalbi koje stižu u Odsjek za zaštitu potrošača Federalnog ministarstva trgovine upravo se odnosi na kupovinu putem interneta - kazao je Hasičević.

Za kraj je kazao i kako još uvijek traje borba sa neizdavanjem fiskalnih računa.

- Vlada FBiH radi i na izradi zakona o fiskalnim sistemima. Procjena je da i zbog neizdavanja fiskalnih računa gubimo 500 do 600 miliona KM - zaključio je ministar, piše Faktor.