Dnevni.ba - PRELOADER

Rast cijena osnovnih životnih namirnica, žitelji sve više zabrinuti

04 Lis 2021


Rast cijena osnovnih životnih namirnica, žitelji sve više zabrinuti

Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci su značajno porasle, što sve više zabrinjava žitelje koji smatraju da je ekonomska situacija sve teža i neizvjesnija.

Kako pokazuju i službeni podaci Federalnog ministarstva trgovine, potrošačke cijene u kolovozu 2021., u prosjeku su porasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Promatrano po odjeljcima Klasifikacije lične potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,1 posto, prijevoz za 0,7 posto, hrana i bezalkoholna pića za 0,5 posto i rekreacija i kultura za 0,1 posto.

Cijene su pale u odjeljcima: odjeća i obuća za 0,3 posto, alkoholna pića i duhan za 0,2 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti i ostala dobra i usluge za po 0,1 posto. U ostalim odjeljcima cijene se u prosjeku nisu mijenjale. U kolovozu 2021. godine u odnosu na isti mjesec 2020, cijene su porasle za 2,4 posto.

Cijena kruha, brašna, ulja

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijena kilograma kruha u kolovozu ove godine u FBiH iznosila je 2,50, a u RS-u 2,30 maraka, dok je u kolovozu 2017. u FBiH iznosila 2,40, a u RS-u 2,20 maraka.

Također, cijena kilograma brašna u kolovozu ove godine u FBiH iznosila je 0,93 maraka, a u RS-u 1,05 maraka, dok su u istom mjesecu 2017. žiteljiFBiH za kilogram brašna morali izdvojiti 0,90 maraka, a u RS-u 0,75 maraka.

Litar ulja u FBiH je u kolovozu ove godine koštao 3,02 maraka, a u RS-u 3,20 maraka, što je značajan rast cijene u odnosu na isti mjesec 2017. kada je litar ulja u FBiH koštao 2,10 maraka, kao i u RS-u.

Nadalje, u kolovozu 2021., 250 grama maslaca u FBiH je koštalo 5,42 maraka, a u RS-u 5,38 maraka, što je rast u odnosu na kolovoz 2017. kada su žitelji za ovu namirnicu u FBiH izdvajali 5,00 maraka, a u RS-u 4,20 maraka.

Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH kazala je da statistički podaci jasno pokazuju da je u BiH zabilježen kontinuiran rast cijena prehrambenih artikala od 12 do 15 posto.

- Ono što definitivno žitelje najviše zabrinjava, a i treba zabrinjavati, je da je došlo do poskupljenja prehrambenih artikala i higijenskih potrepština i svega onoga što je ljudima neophodno za svakodnevni život i ono bez čega ne bismo mogli, pogotovo za vrijeme pandemije, kada je ljudima potrebno da jedu kvalitetniju hranu, a povećana je i potražnja za higijenskim potrepštinama. Upravo ti artikli su najviše poskupjeli, rekla je Čaušević Sućeska.

Kako je pojasnila, postoje objektivni u subjektivni faktori koji su doveli do porasta cijena životnih namirnica u BiH.

- Objektivni faktor je da BiH spada u red zemlja koje uvelike ovise od uvoza nekih repromaterijala. Mi smo također mala zemlja i ne možemo utjecati na kretanja cijena na svjetskom tržištu. Nažalost došlo je do rasta cijena uslijed pandemijekoronavirusa i samim tim i proizvoda i prijevoza do BiH iz većih zemalja, tako da je to utjecalo na formiranje cijena u BiH, kazala je Čaušević Sućeska.

Neki trgovački lanci iskoristili pandemiju koronavirusa

Međutim, na porast cijena životnih namirnica utjecali su i određeni subjektivni faktori.

- Neki trgovački lanci su iskoristili ovo vrijeme pandemije pa su stihijski, ali kontinuirano iz mjeseca u mjesec poskupljivali cijene artikala. Činjenica je da za nekih 50 maraka danas možete nažalost kupiti manje nego što se mogli kupiti na početku pandemije, ističe Čaušević Sućeska.

Prema njenom mišljenju, jedan od razloga porasta cijena namirnica je i problem neulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u BiH kao i nedovoljni poticaji ljudima da se bave poljoprivredom.

- To je taj splet subjektivnih i objektivnih okolnosti koje dovode do toga da nažalost danas troškovi života jedne četveročlane obitelji iznose iznad ili oko 2.000 maraka, dok prosječna plaća ne pokriva ni 50 posto tih troškova. Osim toga, oko 60 do 65 posto radnika u FBiH prima plaću od 600 do 650 maraka, što je znatno niže od prosječne plaće, naglasila je ekonomistica.

Na kraju je napomenula da žitelji BiH i u narednom razdoblju mogu očekivati dodatni porast cijena životnih namirnica.

- Najavljen je porast cijene brašna. Ako dođe do toga, naravno da će automatski doći do povećanja cijena svih pekarskih proizvoda i svih proizvoda koji se baziraju na brašnu. S obzirom da je došlo i do poskupljenja ulja, već su neki proizvodi uslijed toga poskupili. Meso je poskupilo, piletina, koja je nekako najviše zastupljena u prehrani naših žitelja. Tako da našim žiteljima sigurno predstoji razdoblje u kojem će cijene u trgovačkim lancima, trgovinama, na pijacama iz dana u dan sve više rasti, kazala je Čaušević Sućeska.

Rast cijena u BiH uvjetovan globalnim kretanjima

Ekonomist Admir Čavalić smatra da je rast cijena u BiH izravno uvjetovan globalnim ekonomskim događanjima.

- Konkretno, oporavak podrazumijeva povećanje potražnje, što u kratkom roku nosi rast cijena. Također, došlo je do izuzetnog rasta transportnih troškova, brodskog transporta najvećim dijelom - a koji je krucijalan za razmjenu inputa, kao i nestašice određenih faktora proizvodnje. Cijene nafte i drugih energenata također variraju u posljednjih nekoliko mjeseci. Sve u svemu, ovo je svojevrsna cijena recesije i oporavka, pojasnio je Čavalić.

Napominje da su brojni žitelji BiH snažno pogođeni poskupljenjima životnih namirnica.

- Ono što je problematično kada je riječ o BiH jeste što značajan dio populacije ima nizak životni standard - gotovo 50 posto radnika radi za neto plaću ispod 700 maraka. Rast cijena stvara pritisak na raspoloživi dohodak ovog dijela populacije. Zbog toga bi se vlasti na različitim razinama, prije svega entitetski i županijski, trebali fokusirati na to kako pomoći onima koji su najugroženiji - to se najbolje može postići kroz funkcionalan sustav robnih rezervi, kazao je Čavalić te pojasnio kakve cijene bh. žitelji mogu očekivati u narednom razdoblju: 'Vezano za procjene, moguće je da će se od početka naredne godine stabilizirati tržišne prilike. Naravno, ceterisparibus COVID-19 valovi i novi sojevi. Domaći ponuđači ne mogu izbjeći rast cijena pojedinih faktora proizvodnje, što uvjetuje da raste cijena domaćeg finalnog proizvoda'. Anadolija

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

23 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024