Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

BiH je do 2021. godine ruski plin dobivala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije. Građani BiH ne trebaju brinuti o stabilnosti opskrbe plinom nakon prekida tranzita ruskog plina preko Ukrajine jer je Federacija BiH od 1. travnja 2021. promijenila je rutu opskrbe ruskim plinom te prešla na plinovod Tusrki tok. BiH do 2021. godine ruski plin dobivala je plinovodom koji je prolazio preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.

Prekid sporazuma s Mađarskom 

Ukrajina od kraja 2015. godine ne kupuje plin od Rusije, ali je dopuštala tranzit ruskog plina prema zapadu preko svog teritorija. 

Kako je objavljeno, posljednji petogodišnji ugovor o tranzitu istekao je, a ukrajinska vlada odbila ga je produžiti, čime je opskrba preko Rusije prekinuta. Međutim, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, razloga za zabrinutost nema, neslužbeno je potvrđeno iz 'Energoinvesta' za portal Raport.

Razlog za to je jednostavan – naša država plin dobiva preko plinovoda Turski tok. Naime, Federacija BiH od 1. travnja 2021. promijenila je rutu opskrbe ruskim plinom te prešla na ovaj plinovod. Bosna i Hercegovina do 2021. godine ruski plin dobivala je plinovodom koji je prolazio preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.

Nakon raskida ugovora s Mađarskom, BiH se prebacila na plinovod Turski tok. Uprava „Energoinvesta“ tada je postigla dogovor s ruskom tvrtkom 'Gazprom Export' te je potpisan aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok. 

Turski tok je plinovod koji vodi od Rusije do Turske. Počinje od kompresorske stanice Russkaya blizu Anape, u ruskoj regiji Krasnodar, a prolazi kroz Crno more do prijemnog terminala u Kiyikoyu, na sjeverozapadu Turske. Alternativa ruskom plinu U cijeloj priči važnu ulogu ima alternativni projekt Južne interkonekcije, koji bi trebao smanjiti ovisnost o ruskom plinu.

O toj temi razgovarali su visoki dužnosnici Vlade SAD-a s predstavnicima Parlamenta FBiH. Plinovod Južna interkonekcija, vrijedan 196 milijuna KM (oko 100 milijuna eura), jedan je od najčešće spominjanih projekata koji bi mogli smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu. Planira se izgradnja plinovoda u dužini od 180 kilometara, koji bi trebao povezati postojeći transportni plinovod BiH s hrvatskim sustavom plinovoda na relaciji Zagvozd–Imotski–Posušje–Novi Travnik, uz odvojak prema Mostaru. Zakon o Južnoj interkonekciji usvojen je krajem prošle godine, a čeka se potvrda Doma naroda Parlamenta FBiH.

Zelenski: „Kijev neće dopustiti Moskvi da zaradi dodatne milijarde dok traje agresija na Ukrajinu“

Naime, a kako je pisao i Deutsche Welle, Ukrajina je odbila produžiti ugovor o tranzitu ruskog plina preko svog teritorija, koji je istekao 31. prosinca. To je već 19. prosinca u Bruxellesu najavio predsjednik Volodimir Zelenski. Kijev neće dopustiti Moskvi da “zaradi dodatne milijarde” dok traje agresija na Ukrajinu, naglasio je Zelenski. Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je kraj ugovora i izrazio uvjerenje da ruska državna tvrtka Gazprom može apsorbirati gubitak. “Ovaj ugovor više neće postojati. Sve je jasno”, rekao je Putin i dodao: “Mi ćemo preživjeti, Gazprom će preživjeti.”

Upitno je kako će se razvijati situacija s snabdijevanjem plinom u istočnim članicama Europske unije koje ne izlaze na more pa stoga ne mogu uvoziti tekući plin morskim putem. Austrija, Mađarska i Slovačka dobivale su ruski plin preko Ukrajine. Vlade u Bratislavi i Budimpešti žele nastaviti kupovati ruski plin.

Do početka rata u Ukrajini Rusija je bila najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, a Europa joj je bila najvažniji kupac. Za vlade na kontinentu pristup jeftinoj energiji imao je veću težinu od svake zabrinutosti vezane za poslovanja s predsjednikom Vladimirom Putinom.

Više od pola stoljeća ranije Sovjetskom Savezu su očajnički trebali novac i oprema za razvoj njegovih plinskih polja u Sibiru. U isto vrijeme je Savezna Republika Njemačka trebala jeftinu energiju za svoje gospodarstvo u usponu. Godine 1970. Moskva i Bonn potpisali su ugovor “Cijevi za plin”, na temelju kojeg su njemačke tvornice isporučile tisuće kilometara cijevi za transport ruskog plina u Zapadnu Europu.

Ova umreženost na energetskom tržištu traje do danas, jer su europski uvoznici često vezani dugoročnim ugovorima iz kojih ne mogu lako izaći. Prelazak je također skup jer će dostupne zalihe plina na globalnom tržištu ostati oskudne još najmanje godinu dana, navodi američka medijska tvrtka Bloomberg. Naime, veliki dio plina dostupnog za uvoz u Europu još uvijek trebaju zemlje koje su posljednjih godina zatvorile svoje elektrane na ugljen i nuklearke.

Dugotrajna ovisnost

Prema briselskom think tanku Bruegel, uvoz fosilnih goriva iz Rusije u Europsku uniju iznosio je oko milijardu američkih dolara mjesečno krajem 2023. – nakon 16 milijardi američkih dolara mjesečno početkom 2022. Prema podacima Europske komisije, u 2023. je 15 posto ukupnog uvoza plina u EU otpadalo na Rusiju, iza Norveške i SAD-a s 30 odnosno 19 posto te ispred sjevernoafričkih zemalja s 14 posto. Velik dio ruskog plina prolazi plinovodima kroz Ukrajinu i Tursku.

Najveći kupci su Austrija, Slovačka i Mađarska. Veliki potrošači energije poput Španjolske, Francuske, Belgije i Nizozemske također još uvijek uvoze ruski ukapljeni prirodni plin tankerima. Dio se miješa s drugim izvorima plina u europskoj mreži plinovoda. Zbog toga bi ruski plin mogao stizati i do Njemačke, iako to ona želi izbjeći.

EU je dugo tvrdio da države članice koje još uvijek uvoze ruski plin preko ukrajinske rute – posebice Austrija i Slovačka – mogu i bez tih isporuka. Zato je najavljeno da se neće ulaziti u pregovore kako bi trasa ostala otvorena.

Konačno, kaže Europska komisija, države članice uspjele su smanjiti svoju potražnju za plinom za 18 posto od kolovoza 2022. u usporedbi s prosjekom u posljednjih pet godina. Napominje se da će SAD stvoriti nove LNG kapacitete tokom slijedeće dvije godine, a te bi zalihe, ocjenjuje Komisija, mogle pomoći EU-u da se nosi s mogućim prekidima opskrbe. “Najrealniji scenarij je da ruski plin više neće teći kroz Ukrajinu”, stoji u procjeni. EU je za to “dobro pripremljen”.

Unatoč tome, vlade Mađarske i Slovačke vrlo su zabrinute za opskrbu plinom, kao i za svoje posebno bliske odnose s Rusijom.

Fico čvrsto uz Putina

U međuvremenu, Slovačka ide dalje i prijeti Kijevu protumjerama. Premijer Robert Fico kaže u videu objavljenom na Facebooku da razmišlja o prekidu hitne opskrbe Ukrajine strujom iz Slovačke nakon 1. siječnja. “Ako je to neizbježno, zaustavit ćemo opskrbu električnom energijom koju Ukrajina treba tokom prekida mreže. Ili ćemo se dogovoriti o drugačijem smjeru djelovanja.”

Ukrajinski predsjednik Zelenski optužio je Fica da postupa po ruskim uputama. Izgleda kao da je Vladimir Putin naredio Ficu da “otvori drugu energetsku frontu protiv Ukrajine nauštrb interesa slovačkog naroda”, napisao je Zelenski na internetskoj platformi X. Ficove prijetnje mogu se objasniti samo na ovaj način, zaključuje ukrajinski predsjednik, piše DW.

Tužbe protiv BH Gasa i Energoinvesta

Podsjetimo kako su javna poduzeća Bh Gas i Energoinvest, u vlasništvu Federacije BiH, prošle godine izgubile su arbitražni spor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom morati platiti 11,16 milijuna dolara.

Podsjetimo kako su u travnju prošle godine BH Gas i Energoinvest izašli u zajedničkom priopćenju, Arbitražni sud u Zurichu je 19. travnja, nakon dvije i pol godine, donio odluku po tužbi koju je 2021. pokrenula mađarska tvrtka s odštetnim zahtjevom od 21 milijuna dolara, jer je sarajevska tvrtka jednostrano ugovorila opskrbu plinom Turskim tokom kojim su zaobišli Mađare, odnosno, promjene trase opskrbe Bosne i Hercegovine plinom iz Rusije.

S druge strane, ova sarajevska javna poduzeća tužili su FGSZ, optužujući ih da su im ranijih godina isporučivali plin po daleko višim cijenama od tržišnih. No, u arbitražnom postupku pred švicarskim sudom, nisu tuženi samo Bh Gas i Energoinvest nego i Vlada Federacije BiH, koja je i njihov osnivač.

Prešli na Turski tok i potpisali s ruskim Gaszpromom

Federacija BiH je od 1. travnja 2021. promijenila trasu opskrbe ruskim plinom i prešla na takozvani Turski tok. To je urađeno, usprkos tome što je ugovor s mađarskim FGSZ-om trebao biti snazi do 2023. godine.

BiH je do 2021. godine ruski plin dobivala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, a Turskim plinovodom pristala je na zajednički projekt Gazproma i Turske.

Nakon odluke Energoinvesta da s ruskom tvrtkom Gazprom Export potpiše aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok, u Federaciji BiH uslijedila su međusobna optuživanja tadašnjih rukovodstava tvrtki BH Gas i Energoinvest. U međuvremenu uslijedila je i spomenuta protutužba Energoinvesta Arbitražnom sudu.

Sud prihvatio argumente mađarskog operatera

Arbitražni sud je prihvatio argumentaciju mađarskog plinskog operatera da im je jednostranim raskidom ugovora iz 2021. Bh Gas nanio štetu jer je, između ostaloga, ugovor o opskrbi plinom vrijedio je 2023. godine.

BH Gas i Energoinvest dužni su mađarskom prijevozniku platiti ugovornu kaznu od 11,16 milijuna američkih dolara, priopćili su prošle godine iz Bh Gasa iz kojeg tvrde kako su uspjeli umanjiti štetu za više od deset milijuna dolara protutužbom prema mađarskom FGSZ-u.

“Pokretanjem vlastitog postupka protiv FGSZ-a, BH-Gas i Energoinvest uspješno su uspjeli postići smanjenje za 50 posto štete koju je prouzročila tadašnja uprava BH-Gas prihvaćanjem enormne ugovorne kazne. Svi zahtjevi FGSZ-a protiv Vlade FBiH su odbijeni u cijelosti”, tada su priopćili.

Sadašnja uprava optužuje prijašnju upravu Bh Gasa da je teško oštetila kompaniju, koja je u vlasništvu Federacije BiH, te da je obmanula vlasti u Federaciji BiH koje su im dale odobrenje za prijelaz na opskrbu plina Turskim tokom.

FGSZ je pak, prema Arbitražnom vijeću, u periodu od 1. siječnja 2019. do 31. ožujka 2021. naplatio 19,09 milijuna dolara za transport plina, što je 8,94 milijuna više nego što je mađarski prijevoznik imao pravo.

“Ukupna šteta za BH-Gas tako iznosi 9,96 milijuna dolara, a Arbitražno vijeće je naložio FGSZ da plati ove iznose bh. strani”, izvijestili su tada iz Energoinvesta i BH Gasa.