Izložba pod nazivom "Underground - Pod zemljom“ otvorena je u auli sarajevske Vijećnice, u okviru 30. godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici. Izložba, koju je priredio Arhiv Federacije sa saradnicima, tematizira ekshumaciju posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica u istočnoj Bosni i okolini Srebrenice, prikazujući razmjere genocida dokumentovane na 30 autentičnih fotografskih snimaka sa 14 lokaliteta masovnih grobnica.

Direktor Arhiva Federacije Hajrudin Ćuprija je zahvalio svima koji su prisustvovali izložbi i odali počast žrtvama, ali i onima koji su osudili zločin, a osuda zločina, po njegovim riječima, nikad nije pitanje pojedinca, naroda ili zajednice, već čitave civilizacije i čovječanstva.

"Arhiv Federacije je obrazovna ustanova koja čuva i stvara kolektivnu memoriju, čija je misija osnaživanje kulture sjećanja. Izložbom 'Underground' nastoji dati historijski i dokumentaristički, ali i etički i humanistički doprinos razaznavanju činjenica o zločinima i žrtvama", rekao je on.

Arhiv Federacije, dodao je Ćuprija, veliku pažnju posvećuje prikupljanju, digitaliziranju, ali i izlaganju građe s naglaskom na događaje u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995, kako bi javni društveni prostor ispunili svjedočenjima utemeljenim na istini, pred kojom smo svi podjednako odgovorni, jer, kako je rekao, ukoliko nismo mogli spasiti žrtve, možemo i moramo spasiti istinu o njima.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, koji je prisustvovao otvaranju izložbe, podsjetio je na hrabrost i borbu srebreničkih majki koje već 30 godina traže pravdu.

"Srebrenica je naša rana. Genocid koji je počinjen nad nevinim ljudima, ne prestaje onoga dana kada su pucnji utihnuli, on traje kroz bol majki koje još uvijek tragaju za kostima svojih najmilijih, kroz ponovne dženaze", rekao je Nikšić.

Izložba nas suočava, dodao je, sa jednom od najtežih istina o Srebrenici, svjedoči o razmjerama genocida, patnji onih koji su ubijeni i bolu porodica koje su decenijama tražile istinu.

"Naša obaveza je da čuvamo istinu o Srebrenici. Imamo moralnu i historijsku obavezu da govorimo o Srebrenici, da budemo glas onih kojih više nema i da se suprotstavimo svima koji danas pokušavaju umanjiti ili negirati ono što se desilo. Da odamo počast žrtvama, da podržimo preživjele, da se suprotstavimo genocidu i etničkoj mržnji bilo gdje u svijetu", poručio je Nikšić.

Podsjetio je i na to da je prošle godine zahvaljujući prijateljima BiH širom svijeta, Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

"To je važna poruka svijetu, ali i lekcija onima koji još uvijek ne razlikuju dobro od zla. Naša obaveza je da nadglasamo laž istinom. Šutnja je saučesništvo, sjećanje je otpor, genocid je presuđena činjenica i bez suočavanja sa tom istinom nema ni pravde ni budućnosti. A pravde za mnoge porodice još nema", rekao je on.

Poslao je poruku da nikada neće zaboraviti Srebrenicu i da će uvijek govoriti istinu.

"Nećemo zaboraviti, nećemo dozvoliti da se ponovi i nećemo prestati da govorimo istinu ma koliko ona nekima bila teška. Naša borba je borba za BiH kao državu ravnopravnih ljudi, gdje će istina i pravda biti temelj, a ne mržnja i laž. Neka nam bijeli nišani Potočara uvijek budu podsjetnik koliko vrijedi ljudski život i koliko ga je lako izgubiti kada prevlada zlo. Sjećanjem na Srebrenicu mi ne otvaramo rane, već sprječavamo da se one ponove", poručio je premijer Nikšić.

Također je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović upozorio da već 30 godina preživjeli Bošnjaci zaštićene zone UN-a  Srebrenice žive teške posljedice genocida, još uvijek iskopavaju svoje mrtve jer politika zločina krije ubijena tijela žrtava.

"To skrivanje također je bio novi strašni zločin. Svaka godišnjica genocida u Srebrenici je kopanje po živim ranama preživjelih. Porodice žrtava decenijama se bore za minimum satisfakcije, a to je dostojan ukop žrtava", kazao je on.

Srebrenica je rana cijele države, dodao je, i država se sa svojim institucijama mora o njoj brinuti.

"Podsjećamo na genocid nad Bošnjacima, ne samo zbog sebe, već i zbog doprinosa da se pokuša sačuvati obraz današnje civilizacije i sigurnost najugroženijih u današnjem svijetu", poručio je Ademović.

Otvorenju izložbe, prisustvovao je i predsjedavajući Velike narodne Skupštine Turske Numan Kurtulmush, koji predvodi delegaciju zastupnika Skupštine.

Osvrnuo se na genocid koji se desio u Auschwitzu, Srebrenici, a danas se dešava i u Gazi.

"Zbog svega toga nećemo dozvoliti da se zaboravi genocid u Srebrenici, a isto tako, kao što nismo dozvolili da se zaboravi genocid u Srebrenici, tako nećemo nikada dozvoliti da se zaboravi ono što se danas dešava u Gazi", poručio je Kurtulmush.

Istakao je da Republika Turska stoji uz BiH, te napomenuo da je jedan od najvažnijih ciljeva u politici Republike Turske da omogući stabilnost na prostoru cijelog Balkana, a naravno stabilnost u BiH je od izuzetnog značaja za to.

Također su i gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić, ambasador Republike Turske u BiH Emin Akseki, direktor Instituta 'Yunus Emre' Mehmet Akif Yaman, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Muamer Džananović, upozorili da je svaki zločin, bilo individualni ili kolektivni, zapravo zločin protiv cijelog čovečanstva, a istina o zločinu mora biti glasna kako bi pravda bila pobjednik.

Izložba je priređena u saradnji sa Gradom Sarajevo, Institutom Yunus Emre, JU Muzej Sarajeva, Ambasadom Republike Turske, a pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića.

U okviru izložbe, predstavljena je i knjiga „Srebrenički inferno“ autora Džemaludina Latića te je prikazan i kratki dokumentarni film o o iskopavanju masovnih grobnica.