BiH je, prema procjenama Svjetske banke, i prije krize uzrokovane pandemijom korona virusa trebalo više od 100 godina da dostigne sadašnju razinu prihoda zemalja EU-a, što je neprihvatljivo. Za ovu godinu je predviđena najveća recesija u zemljama Zapadnog Balkana, ali i svijeta. Brzo se povećava broj ljudi koji postaju siromašni, što je razlog za zabrinutost, jer postoji mogućnost da se poništi sav napredak ostvaren na smanjenju siromaštva u prethodnim desetljećima. Recesija do koje je došlo, kako u BiH, tako i širom Zapadnog Balkana, zapravo u cijelom svijetu, jedna je od najvećih tijekom proteklih desetljeća. Mislim da to znači više stvari.: znači neposredni utjecaj krize, a vjerojatno i srednjoročni, pa i dugoročni. U smislu neposrednog utjecaja, puno je ljudi ostalo bez posla. Čujemo od vlasti da je u BiH, prema službenim statistikama, do sada zatvoreno oko 18.000 radnih mjesta. Ali, znamo da ih je zatvoreno i mnogo više a to su radna mjesta u neformalnom sektoru, koje statistika ne uzima u obzir. Te nas brojke brinu, jer se to pretače u izravan utjecaj na mnoge. U slučaju BiH, postoji nekoliko industrija ili sektora koji su već sada pogođeni, kao, na primjer, ugostiteljstvo, ali i izvozne industrije. Ono što zapažamo je da su slabosti, koje su postojale i prije krize, sada još više istaknute samom krizom. Naime, ekonomija BiH u velikoj je mjeri ovisna o državnom, a ne privatnom sektoru, te se u velikoj mjeri oslanja na potrošnju, a ne na ulaganja. Ono do čega kriza dovodi je jačanje tih slabosti u smislu izvora rasta, te veća potreba za provođenjem reformi, koje su bile potrebne i ranije, a sada postaju urgentnije, ocjenjuje Emanuel Salinas, šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.