U intervjuu za Preporod.info, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poručio je da je situacija vrlo jasna: prema međunarodnom pravu, Bosna i Hercegovina, kao država, jedini je subjekt. BiH je država koju nisu utemeljili entiteti, već je država - slijednica Republike BiH, koja ima višestoljetnu povijest. 

- Ona je multietnička država. BiH je odgovor na mir, nakon svih onih strašnih zbivanja ovdje tijekom devedesetih godina proteklog stoljeća, kazao je Schmidt i istaknuo da je opredjeljenje međunarodne zajednice, ali i svakog građanina ove zemlje, da ona ostane onakva kakva jest - nedirnuta. Izrazivši žaljenje što postoje pogrešna tumačenja onoga što se naziva okvir Daytonskog sporazuma, dodao je i da taj sporazum dovoljno kaže. 

- Kada je u pitanju tumačenje Dejtonskog sporazuma, konačni tumač Daytonskog sporazuma je visoki predstavnik, a to sam ja, jasan je Schmidt uz opasku da se, i ako ima nekog razmišljanja o tome kako bi se moglo napraviti neka poboljšanja, o tome treba razgovarati. 

- Poboljšanja se može napraviti kada je u pitanju, npr. Aneks 4, odnosno Ustav BiH iz Daytonskog sporazuma. Ali, zlatno pravilo je da, ako postoji potreba da se neke određene nadležnosti prilagodi, ako ima potrebe da se uvede neka nova tijela ili nove agencije ili da se razgovara o raspoređivanju prihoda, o tome mora razgovarati, dodao je. 

- Oni koji govore o raspadu trebaju biti svjesni da za takvo što u Daytonskom sporazumu ne postoje nikakvi temelji. A međunarodna zajednica i EU, uključujući i sve ostale, imaju obvezu raditi u ovom pravcu. Ponekad je potrebno vrlo jasno reći i kako stvari stoje i mislim da je ovo vrijeme kada treba biti vrlo jasan. Oni koji žele da se situacija nastavi mirno razvijati u jedinstvenoj BiH, u ujedinjenoj Europi, mogu računati na mene, poručio je Schmidt.

I međunarodna zajednica, i BiH imaju alate

Na pitanje što je s onima koji ne žele dobro ovoj zemlji i koji teže njenom raspadu, poput Milorada Dodika, Schmidt je kazao da i za to postoje alati. 

- Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, koji, među ostalim, uključuju, i instrumente koje ima i BiH kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, što podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ako to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protudaytonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje tek tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih dogovora, već o mirnoj budućnosti ove zemlje, naglasio je Schmidt. Komentirajući zamisao 'srpskog sveta', pozvao je sve odgovorne ljude u regiji da stalno na umu imaju odgovornost, ne samo prema vlastitoj zemlji i vlastitom entitetu, već odgovornost prema cijeloj regiji. 

- Imam dojam da odgovorni politički akteri u Beogradu imaju svijest o tome da je ovo sve skupa jedan izazov. Ako je namjera da taj 'srpski svet', odnosno 'svesrpski sabor', bude jedan koncept koji radi samo na intenziviranju suradnje svih pripadnika srpskog naroda, to je u redu. No, moramo na to isto tako vrlo pozorno gledati kako bismo vidjeli stoji li iza toga zahtjev da svi pripadnici jedne etničke grupe, jednoga naroda žive, u jednoj državi jer je to razmišljanje koje više pripada 19. stoljeću, kazao je sugovornik Preporod.info i ukazao da postoji potreba prilagoditi se onim unaprjeđenjima koji je donijelo 21. stoljeće.

- Mislim da nijedan građanin BiH koji je srpske nacionalnosti nema manja prava no što imaju, npr,, pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, u Njemačkoj. Zato ne razumijem zašto postoji ova stalna potreba za demarkacijom, dodao je Schmidt te, u svjetlu skorašnjih izjava srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića o državnoj imovini BiH, a koje su uslijedile nakon 'svesrpskog sabora', poručio da je spreman o državnoj imovini razgovarati sa svima. 

- Nije problem državna imovina. Problem je u pogrešnom razumijevanju g. Dodika koji smatra da je pravo na korištenje javne imovine pitanje koje bi definiralo postoji li država ili ne postoji, istaknuo je Schmidt dodavši da je iznenađen neprihvaćanjem pravnih činjenica i potrebe da se napravi raspodjelu državne imovine između države, entiteta, županija, općina. Upitan hoće li, ne bude li postignut dogovor o tome, nametnuti Zakon o državnoj imovini, odgovorio je da to nije posao isključivo visokog predstavnika. Kako je dodao, računa i na razumno razmišljanje političke elite u RS. - Kada govorimo o EU integracijama, za to nam je definitivno potrebna pravna država, naveo je.

Poruke za dešavanja u Srebrenici i u Mostaru

Jasne poruke uputio je i u pogledu zbivanja u Srebrenici, najave promjene imena tog grada, o položaju Bošnjaka i stvarima s kojima se suočavaju. 

- Te stvari zabrinjavaju. Sljedećeg tjedna, na sjednici Vijeća za provedbu mira, imat ćemo i tu temu na dnevnom redu. Pozvao sam bivšeg gradonačelnika Srebrenice i zamjenika predsjednika RS-a da i on sudjeluje na sjednici i iznese stavove o tome. Mislim da je potrebno vrlo jasno podsjetiti da entitet RS nije isključivo srpski, već multietnički entitet, i da svi imaju ista prava. Ako vidimo da su pripadnici bošnjačkog naroda diskriminirani na različite načine u tom entitetu, ta situacija ne može ostati takva, kazao je Schmidt. Na pitanje je li mir ugrožen, kazao je da je politički doveden u pitanje. 

- Mir, u onom smislu na koji se gleda kao na mir nepostojanja nasilja i neke vojne opasnosti, nije ugrožen, ocijenio je. Govoreći o Mostaru i inicijativi za gradnju Centra Mevlana, naveo je da je u dobroj mjeri informiran o situaciji u gradu. 

- Intenzivno sam razgovarao i s muftijom mostarskim i s gradonačelnikom Mostara. To je jedno pitanje na kojem se treba pozorno raditi. Ne bih ulazio sada u detalje, ali to je svakako jedna tema na kojoj radi puno ljudi, uključujući i mene, zaključio je visoki predstavnik Schmidt.