SDP BiH predlaže žurno donošenje zakona 'Korona 2' s ciljem poticanja oporavka i ekonomskog rasta u FBiH s mjerama produženja subvencioniranja doprinosa na minimalne plaće u III kvartalu 2020. i opcijom produženja do isteka godine, subvencioniranja 50% iznosa kamata na kredite s jamstvima Jamstvenog fonda do konca 2021., jednokratane isplate dugotrajnije nezaposlenih u visini od 200 KM,  produženja moratorija na otplate kredita građana i gospodarstva do isteka godine i nastavka mjere odgode plaćanja izravnih poreza za građane i gospodarstva te drugih mjera predviđenih zakonom. Kakoje najavljeno, prijedlog je već u petak trebao biti upućen u žurnu parlamentarnu proceduru.

Kako argumentiraju iz ove stranke, Zakon 'Korona 2' je prvi korak iza kojeg već u ovom kvartalu treba usvojiti paket zakona koji bi osigurali unaprjđenje poslovnog ambijenta i potporu oporavku i ekonomskom rastu u BiH i FBiH i to: Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima u FBiH, koji već od 2015. čekaju u Parlamentu FBiH, Zakon o minimalnoj plaći i Zakon o stečaju u FBiH, što bi otvorilo jasniji poslovni i potrošački horizont koji bi omogućio rast poslovnog i potrošačkog optimizma, bez čega nema uspješne borbe protiv krize. Ukazuje se i da zdravstveni tijek krize u prvoj polovici srpnja zabrinjava te da ima nepovoljne ekonomske posljedice po turizam i potrošnju, a neizbježni su i veći javni rashodi za potrebe zdravstva. Mjere za ublažavanje posljedica krize kroz subvencije doprinosa na minimalnu plaću primjenjuju se sa zakašnjenjem i ne uspjevaju naknaditi pad zaposlenosti i pored izvjesnog oporavka u odnosu na stanje početnog kriznog šoka. Industrijska proizvodnja i izvoz bilježe kontinuiran pad, dok promet na malo i turizam bilježe visoke stope pada. Opadaju prihodi FBiH po osnovi izravnih poreza, a znatno brže opadaju prihodi po osnovi neizravnih poreza u BiH, dodaje se i ocjenjuje da bi procjene pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) na razini 3-5% mogle biti znatno premašene, sudeći po iznesenim pokazateljima. Kao rezultat pada zaposlenosti i dohodaka, raste siromaštvo koje poprima razmjere ekstremnog, te radničkog siromaštva koje ne može preživljavati ni u statusu zaposlenih. Tako ekonomska kriza postaje i socijalna kriza., što treba imati u vidu kod poduzimanja narednih mjera.

Iz SDP-a BiH pitaju i što znači i kakva je uloga Stabilizacijskog fonda od 500 milijuna KM, kada će početi kreditiranje temeljem jamstava Jamstvenog fonda FBiH u iznosu od 100 milijuna KM, kakav je položaj javnog korporativnog sektora - je li on problem ili doprinos rješavanju krize. Uz ocjenu da su na snazi mjere pasivnog otpora dok se ne vidi program aktivnih mjera niti postoji potrebna razina transparentnosti, vodstva, integriteta i digniteta Vlade u upravljanju izlaskom iz krize, iz ove stranke ukazuju da se u narednom periodu mora računati s paralelnim preklapanjem nekoliko faza krize u kojima je različita uloga poslovnog sektora i vladinih intervencija. Vizija je da koncem 2021. godine FBiH izađe iz recesije a da tijekom 2022. godine izađe iz depresije.