Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Selvedin Šatorović predstavio je prijedloge Sindikata za izmjene i dopune Zakona o radu. Kako je navedeno, autor prijedloga je stručni tim Sindikata kojeg čine pravnici sa fakulteta za radno zakonodavstvo, kao i pravnici koji rade u realnom sektoru. Kao cilj prijedloga Šatorović je naveo da oni budu u korist radnika, ali ne i na štetu poslodavaca i vlasti. Podsjetio je na prosvjede Sindikata protiv izmjena i dopuna Zakona o radu koje je predložila vlast, a koje je ocijenio kao uspješne.

- Urodili su plodom na način da je sa Zakona skinuta oznaka žurnosti i nije donesen po žurnoj proceduri. S obzirom da je u tijeku javna rasprava po zaključku Parlamenta FBiH, odlučili smo da proaktivno djelujemo i pošaljemo naš prijedlog, kazao je Šatorović.

Niz prijedloga

Sindikat je predložio rješenja koja štite prava radnika i u vanrednim okolnostima. Njihov prijedlog izmjena se odnosi na neodređene i određene ugovore o radu.

- Mi smo se također referirali i na brojne manjkavosti koje sadrži postojeći Zakon o radu. Nismo samo pričali o stanju prirodne nesreće. Član 1. govori o izmjenama člana 22. Zakona gdje se priča o zaključivanja ugovora o radu. Ono što trebamo podcrtati jeste da od 2015. i izmjena Zakona o radu da su ugovori na određeno vrijeme postali pravilo, a ne izuzetak. Između 80 i 90 posto novozaključenih ugovora o radu su bili su bili ugovori o radu na određeno vrijeme. Predlažemo da se u pravilu zaključuju ugovori o radu na neodređeno vrijeme koje bi davali sigurnost, da ljudi ostaju ovdje, da imaju veću i dalju perspektivu, a da ugovori na određeno vrijeme budu za određena radna mjesta gdje se vrši zamjena onih koji su opravdano odsutni, obrazložio je Šatorović.

Osvrnuo se i na viđenje Sindikata o radu od kuće.

- U članu 2. predloženih izmjena i dopuna smo malo bolje definirali član 26. - priču rada od kuće. Nema više razloga da se i to postavlja kao nekakav kamen spoticanja u kvalitetnom odnosu poslodavaca prema radnicima. U više navrata je rečeno da poslodavci krše zakon ako izađu u susret radnicima. Nije to bilo točno, ali smo mi to bolje doradili, rekao je.

Povećanja plaća

Također je obrazložio pitanje prekomjernog rada.

- U članu 3. je izvršena i dopuna člana 38. Umjesto famoznih 72 sata za sedmicu dana kako je to vladinim prijedlogom definirano, mi smo odredili maksimalan broj prekovremenog rada tokom cijele godine. To je 184 sata u toku godine. Stavili smo gornji limit i smatramo da prema procjenama stručnjaka, konsultirali smo ljude i iz zdravstvene struke, da je to nešto što bi čovjek mogao izdržati, naglasio je Šatorović. Ukazao je da je u članu 55., kako je rekao, jasnije definirano da radnik ima pravo da odbije raditi ako mu prijeti opasnost po život i zdravlje ako nisu provedene mjere zaštite. U Sindikatu predlažu i to da poslodavac mora radniku isplatiti plaću bez ikakvih izuzetaka. Predložili su i povećanje plaće radniku koji radi tijekom stanja prirodne nesreće. Smatra da su najavljivane stimulacije za one koji su, kako je kazao, iznijeli teret pandemije u većini slučaja ostale mrtvo slovo na papiru.

- Mi smo takve situacije ozakonili. Radnik ima pravo na povećanu plaću, napomenuo je. Za Sindikat je neprihvatljivo da se otkazuju ugovori o radu ako je poslodavac tijekom vanrednog stanja dobio subvenciju bilo koje razine vlasti. Tvrdi da se to događalo tijekom pandemije koronavirusa. Insistiraju da se iz Zakona izostavi stavka kojom se regulira iznos otpremnine, već da to mora biti stvar slobodnog dogovaranja.