Ugroženi su biljni i životinjski svijet u rijekama, presušena korita ili značajno smanjena razina vode. Rezultat je to suše koja je zahvatila Hercegovinu sredinom kolovoza. Temperatura zraka u Mostaru u petak u 15 sati iznosila je čak 43 stupnja Celzija. 

U ovom dijelu zemlje, zbog visokih temperatura, danima je na snazi crveni meteoalarm, inače najveći stupanj upozorenja na vremenske prilike. Zvaničnici i aktivisti kažu kako je, uslijed višednevne suše, popraćene ekstremno visokim temperaturama zraka, proizvodnja struje na bazi vode u ovo doba godine manja za oko 30 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Poljoprivreda također trpi ogromne štete, čak i grožđe koje inače može trpjeti veoma visoke temperature. U Udruzi poljoprivrednika Federacije kažu kako je suša nanijela ogromne štete. Predsjednik Nedžad Bićo, kaže da je o postotcima još rano govoriti, jer se gubici tek zbrajaju.

- Nekim kulturama suša čak odgovara, ali to je vrlo malo. Povrće, i u otvorenom i u zatvorenom, strada. I gdje ima prilike da se navodnjava, rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Crveni meteoalarm

Iz Operativnog centra civilne zaštite i vatrogastva Hercegovačko-neretvanske županije priopćeno je kako su vodostaji nekih od rijeka na jugu BiH dramatično niski. Nivo Bregave u Stocu iznosio je svega dva centimetra, a Krupe u Dračevu kod Čapljine – šest centimetara.

- Suša, koja je rijeke svela na minimalne nivoe, predstavlja veliki problem za bio-diverzitet, Vidimo nagle padove, pogotovo nagli pad vodostaja Bune. Kolege širom BiH upozoravaju da već neke manje rijeke skoro i presušile, upozorava Adnan Đuliman,  predsjednik Omladinskog kluba Novi val iz Blagaja kod Mostara.

Navodi i kako su zbog suše mnoge rijeke u BiH ili već presušile ili su na biološkom minimumu.

- Vidite da je povećano cvjetanje algi, da nema dovoljno kisika, da nažalost puno se nitrata nalazi u rijekama, da jednostavno nivo je toliko malen da je taj biološki protok na minimum, dodaje Đuliman.

U Civilnoj zaštiti HNŽ-a kažu kako je uobičajeno da u ovom periodu ima manje padalina i manje vode u koritima rijeka. Problemi s proizvodnjom struje pomoću snage vode bili su za njih očekivani, kao posljedica ovakvog vremena.

– Ukupna proizvodnja električne energije, kad je u pitanju energija na temelju vode, je manja za oko 30 posto nego u istom razdoblju protekle godine. rekao je glasnogovornik Stožera civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije, Pero Pavlović.

Suština problema je u klimatskim promjenama, čijem utjecaju doprinosi čovjek neodgovornim djelovanjem, a na šta godinama upozoravaju i naučna zajednica i ekološki aktivisti.

Gorjela BiH

Trenutno stanje značajno je doprinijelo i požarima koji su i ovoga kolovoza pokorili zemlju i regiju. Gorjelo je i u Bosni, i u Hercegovini, a štete su prema prvim procjenama ponovno ogromne.

- Uništena je velika količina prastare borove šume, no koja je točna šteta nad endemskom vrstom teško je reći. Više od 30 godina nisu rađena istraživanja koje sve vrste rastu u Nacionalnom parku Sutjeska, pa s toga ne znamo što smo imali, a što smo ovim požarom izgubili. Procjena štete bit će na urađena na razini šume -  koliko je kubika šume izgorjelo, što nije mjerodavno. Prava vrijednost trebala bi biti u procjeni gubitka vrsta koje smo imali u ovom parku a ne u kubicima, objašnjava predsjednik Udruge Eko akcija, Anes Podić.

Nakon što se vatra ugasi, požar savlada, počet će se zbrajati stvarna šteta na području i Zelengore. A, ona za profesora Dalibora Baliana sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu daleko nadilazi materijalne gubitke.

- Možemo izračunati koliko je drveta izgorjelo, ali to drvo ima najmanju vrijednost u cijelom tom gubitku. Mnoge endemske vrste na tim pašnjacima koji gore će praktično nestati, s tom vatrom izgorjet će i sjeme putem kojeg se one obnavljaju. Izgorjet će podzemni korijeni, jer to tlo gore, to je visoko planinsko tlo bogato sirovim humusom. A sirovi humus je jedna vrsta ugljena. On izgori skroz. A da nastane jedan centimetar tog humusa treba vam 1000 godina, navodi profesor Balian.

N. K.