Stranci predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, SNSD-u, je tijekom prošle godine iz proračuna isplaćeno više od dva milijuna KM, dok je stranci Ujedinjena Srpska, čiji je čelnik predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić, iz proračuna otišlo blizu 400.000 KM. Koliko je odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o zabrani financiranja tim dvjema strankama zaista bolan potez i može li biti problema u njegovoj realizaciji, za N1 je pojasnila  Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International (TI) u BiH, koja ukazuje da većina stranaka sredstva prima iz nezakonitih izvora. Stoga Korajlić ima sumnje u to koliko je Schmidtova odluka zaista provediva u praksi.

- Prema zvaničnim podacima, sredstva koja stranke općenito dobivaju iz proračuna čine gotovo 80% njihovih prihoda i, po toj logici, bi ovo trebao biti jedan snažan udarac njihovom funkcioniranju, mogućnosti njihova financiranja i provođenja osnovnih aktivnosti, kaže Korajlić i podsjeća da Transparency International godinama upozorava da ono što stranke prijavljuju u svojim financijskim izvješćima ne odgovara stvarnosti. 

- To se vidi i prema podacima koje smo objavljivali u svezi troškova izborne kampanje, gdje vidimo da stranke za tu svrhu prijave značajno manje iznose u odnosu na stvarne. Uzmemo li SNSD za posljednje izbore kada smo radili procjenu troškova oglašavanja, ta razlika je iznosila gotovo milijun KM. Dakle, postoje značajna sredstva koja stranke dobivaju iz drugih, moguće nezakonitih izvora, odnosno izvora koje uopće ne prijavljuju te taj novac ne prolazi kroz zvanične bankovne račune stranaka. Dio aktivnosti financiraju treća lica u okviru tih tzv. donacija, koje stranke, u većini slučajeva, i ne prijavljuju, a da ne govorimo o brojnim zloporabama javnih resursa, a koje obično provode stranke koje su na vlasti jer imaju značajnu kontrolu svih institucija, ustanova i javnih poduzeća čiji se novac kroz različite vrste ugovora preusmjerava strankama. Dakle, kada sve to uzmemo u obzir, ova Schmidtova odluka, čak i da se provede i da se zaista osigura da se ne vrše nikakve isplate iz proračuna ijedne razine, sve i da postoji mogućnost da visoki predstavnik ima nadležnost temeljem koje će banke ispoštovati ovu odluku, opet postoji mogućnost da SNSD i Ujedinjena Srpska sredstva namaknu iz drugih izvora i da se poveća pritisak na javne resurse, kao i pljačka javnih sredstava koja bi se preusmjeravalo političkim strankama izravno. S druge strane, tu je i mogućnost da se poveća pritisak i prema fizičkim i pravnim licima dodatno podržati i financirati stranke, argumentira. izvršna direktorica TI u BiH uz opasku da se navedeno dalo zaključiti i iz izjava predsjednika RS-a Dodika da će, nakon Schmidtove odluke, naći drugi način i da odluka na njih neće utjecati.

Mogućnosti zloporaba i političkih pritisaka

 - Postavlja se i pitanje koliko je ova odluka provediva i kako će se zaista moći osigurati da sve osobe koje su zadužene za isplate iz proračuna podnose izvješće visokom predstavniku, da se uplaćena sredstva vrati Centralnoj banci BiH, da se drugim bankama propiše jedna takva vrsta obveze da odluku izvršavaju obzirom da je jedna ovakva vrsta odluke iznad svih zakona koje reguliraju bankarsko poslovanje i, s druge strane i financiranje političkih stranaka. Mnogo je i dodatnih rizika koje povlači jedna takva odluka, cijeni sugovornica N1 koja ukazuje da može doći i do čina osvete vladajućih u RS-u da jednostavno  izmijene zakone i donesu odluke da se čak obustavi isplate za sve političke stranke i subjekte  jer je financiranje iz proračuna regulirano na svakoj razini vlasti. 

– Bez obzira na obrazloženje visokog predstavnika, zaista je pitanje koliko jedna ovakva odluka može imati pozitivan učinak na ključne donositelje odluka zbog kojih je i donesena, dodaje Korajlić. 

Na pitanje može li banka uopće biti kažnjena ako ne postupi po Schmidtovoj odluci, ona odgovara da je taj dio nejasan.

Nejasne nadležnosti SIP-a BiH i banaka

- SIP BiH, koji nadgleda financiranje političkih stranaka, nema nikakvu nadležnost nad bankama u tom pogledu niti mu važeći zakon daje bilo kakve ovlasti slijedom kojih može izreći sankcije, čak i prema ovim političkim strankama u svezi ove odlukom. A ima li visoki predstavnik mogućnost kažnjavati banke je nešto što ostaje otvorena mogućnost. Mislim da odgovore treba tražiti u agencijama za bankarstvo i ostalim nadležnim institucijama. Mislim da je opće pitanje koliko je promišljena ova odluka bila i jesu li uzete u obzir sve okolnosti i zakoni koji su na snazi. I u samoj odluci imamo vrlo zanimljive odredbe jer se, s jedne strane, jasno ističe da ju se mora provoditi, bez obzira je li usklađena sa važećim, ali i budućim zakonima, a tu je i odredba koja govori da nema mogućnosti žalbe ni jednoj od institucija, uključujući i nadležne sudove u BiH, pojasnila je, nadalje, Korajlić.

Na opasku da je Marinko Božović (SDS), načelnik Istočne Ilidže, izjavio da bi odgovor na Schmidtovu odluku o zabrani financiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske mogao biti donošenje zakona o ukidanju financiranja političkih stranaka iz proračuna na svim razinama u RS-u te kako bi se u tom slučaju ponašale, prilikom eventualnog izglasavanja takvog zakona, manje stranke, izvršna direktorica TI u BiH cijeni da je to vrlo moguće i da bi moglo imati vrlo negativan učinak po funkcioniranje oporbe i političkih stranaka koje nisu bile odgovorne za sve ovo što se dešavalo u proteklom razdoblju. 

- Svrha financiranja iz proračuna je omogućiti da sve stranke koje sudjeluju u institucijama, koje imaju mandate na bilo kojoj razini, imaju na raspolaganju određena sredstva kako bi se umanjilo utjecaj financiranja iz privatnih izvora te utjecaj prisustva pravnih lica koja financiraju stranke, očekujući zauzvrat neke usluge ili kako bi se smanjilo priljev nezakonitih sredstava strankama. Ako se zaista desi da iz neke vrste osvete financiranje bude ukinuto svim političkim strankama, onda će one biti kolateralna šteta koja će, pak, biti najveća po oporbu koje nemaju toliku mogućnost namaći donacije iz drugih izvora kakvu imaju vladajuće stranke.

Na pitanje N1 može li SIP BiH, u tom slučaju, zabraniti sudjelovanje SNSD-a na izborima, odgovorila je da ni SIP još nije uspio detaljnu analizirali Schmidtovu odluku niti koju bi imao nadležnost, koja tu i nije propisana. No, dodaje Korajlić, prema važećim zakonima se jasno zna u kojim situacijama se strankama može zabraniti sudjelovanje na izborima, dok u odluci visokog predstavnika ta nadležnost SIP-a BiH nije navedena.