U istraživanju Anide Sokol o ključnim trendovima koji utiču na novinarstvo i demokraciju u zemljama Zapadnog Balkana i u Turskoj navodi se da se broj studenata novinarstva znatno smanjio u proteklom desetljeću te da bi ovaj trend dugoročno mogao dovesti do nedostatka kvalificiranih stručnjaka.

Iako je nezaposlenost među novinarima opala posljednjih godina, 2023. je znatan broj novinara ostao bez posla zbog neobnavljanja ugovora na određeno vrijeme ili kao višak radne snage, piše u izvještaju u kojem je pojašnjeno da se 168 prethodno zaposlenih novinara prijavilo kao nezaposleno tokom 2023. godine.

Prema istraživanju koje je provedeno od travnja do rujna 2024. godine, u Republici Srpskoj je od 2020. do 2024. zabilježeno 87 slučajeva raskida ugovora, a 37 slučajeva viška radne snage.

“Ovaj trend naglašava stalne izazove u medijskom sektoru, kao što su nesigurnost zaposlenja i oslanjanje na privremeno zapošljavanje”, navodi se u izvještaju.

Sindikalizacija je i dalje nepopularna među novinarima u zemlji, dok zaštitni mehanizmi ne postoje. U izvještaju se procjenjuje da u BiH ima tisuće novinara te da je u 2023. godini 558 novinara bilo nezaposleno.

“Ako su prijavljeni kao nezaposleni, to može značiti da novinari rade honorarno ili bez formalnih ugovora o radu i neredovne honorarne poslove, bez stabilnosti i prednosti stalnog posla”, pojašnjava se, kao i da su financijska nestabilnost, loše plaće i uvjeti rada, politički uticaj i česti napadi na novinare neki od razloga zašto je novinarstvo manje atraktivna i cijenjena profesija.

Autorica Sokol, urednica i istraživačica u Mediacentru Sarajevo, pojašnjava da je tokom rada na izvještaju cilj bio prikupiti što više podataka o medijskom sektoru kako bi se pokrenula rasprava o budućnosti. Dodaje da je naredni korak analizirati trendove i podatke kroz fokus grupe i s profesionalnom zajednicom.

“Zanimljivo je bilo vidjeti drastičan pad broja studenata novinarstva od prije deset godina i sad, što može govoriti o ugledu ove profesije, ali i zanimanjima mladih za ovu profesiju, mada je broj studenata novinarstva i dalje relevantan, ali zanimljivo je vidjeti i porast broja medija u BiH. Čak i broj televizijskih stanica je u porastu, za online medije nemamo podatke”, kaže Sokol.

Pojašnjava da je broj televizijskih stanica zbog digitalizacije u porastu te da su tokom rada na izvještaju uvidjeli da je dnevni doseg televizije i dalje najveći, ali da su online mediji odmah iza televizije, uz pretpostavku da će oni preuzeti primarnu poziciju kao izvor informacija.

U izvještaju u kojem se nudi sažeta analiza velikog skupa podataka o medijima, broj izvještaja o napadima na novinare i kršenju novinarskih prava povećao se posljednjih godina te medijima, unatoč ubrzanom tehnološkom napretku, nedostaju smjernice za upotrebu umjetne inteligencije, dok se istovremeno ne vrše istraživanja o njenoj potencijalnoj zloupotrebi u medijima.

“Transparentnost vlasništva nad medijima je i dalje neregulirana, što dodatno pogoduje preuzimanju kontrole nad medijima od strane privatnih interesa. Medijske kuće su pretežno u vlasništvu firmi ili pojedinaca s poslovnim interesima izvan medijskog sektora”, piše u izvještaju koji koristi podatke BIRN-a Bosne i Hercegovine.

Dodaje se da je tržište oglašavanja blago poraslo posljednjih godina, što je i dalje nedovoljno da podrži sve veći broj medija.

U BiH građani imaju pristup oko tisuću i više medija, na osnovu podataka Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Vijeća za tisak i online medije i istraživanja. Prema izvještaju, javni budžeti i podrška donatora su i dalje značajni za održavanje rada medija.

U istraživanju koje je dio regionalnog projekta “Naši mediji: Inicijativa civilnog društva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promoviranje dijaloga” pojašnjava se da mediji prvenstveno služe interesima tri glavne etničke grupe, dok su manjine isključene iz odlučivanja i pozicija u tradicionalnim medijima, što ograničava medijski pluralizam.

“Zaštita novinarstva predstavlja hitnu globalnu potrebu zbog promjena u navikama u korištenju medija od strane korisnika koji pažnju usmjeravaju ka društvenim mrežama i raznim proizvođačima sadržaja na mreži, dok velike tehnološke kompanije ostvaruju sve veću kontrolu nad sadržajem vijesti na koje javnost nailazi. Ova hitnost je posebno izražena u državama zarobljenim privatnim interesima poput BiH”, navodi se.

U istraživanju se dodaje da se u BiH nijedan medij nije istakao po izuzetno visokom nivou povjerenja ili nepovjerenja te da je politički uticaj na medije i dalje glavni problem, piše Detektor.

“Nalazi ukazuju na ključni izazov za budućnost medija: ponovnu izgradnju povjerenja u okruženju u kojem dominiraju politički uticaj i korupcija, te nizak nivo medijske pismenosti”, navodi se u izvještaju.