Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Bosna i Hercegovina demografski izumire. Jednostavno nas mnogo više umire nego se rađa, a godinama je trajalo i masovno iseljavanje koje je zaustavljeno zbog globalnih kriza i ratova, a ne zbog bilo kakvog pozitivnog efekta domaćih vlasti. Njih demografija i to što ćemo, nažalost, vrlo brzo postati država staraca i uhljeba uopće ne zanima. Štoviše, svojim potezima kao da 'ohrabruju' taj scenarij. 

A zbog čega se to događa? Zbog toga što se u takvoj državi vrlo lako može nariktavati natječaje, uhljebljivati podobne, a do bola nesposobne kadrove, muljati s proračunima, donacijama… 

Ulaganja velika, napretka nema

Jedan od primjera koji se kosi s bilo kakvom logikom jesu u enormna ulaganja u zdravstvo, a usluga je sve gora i gora. I to nije umjetnički dojam autora ovih redaka nego iskustva velikog broja bh. žitelja, kao i ocjene međunarodnog faktora u BiH. Mnogi od predstavnika međunarodnih institucija u BiH jasno su isticali kako su ulaganja u zdravstvo u BiH po glavi stanovnika veća nego u njihovom državama, ali je usluga mnogo gora. 

Logično se zapitati kako je moguće da se BiH enormnom brzinom prazni, kako su žitelje i oni koji dijelom pomažu financiranje nezadovoljni njihovom radom, a troškovi im rastu svjetlosnom brzinom. 

Agencija za statistiku BiH izbacila je bilten 'BiH u brojkama 2024.' u kojem se jedan dio odnosni na ulaganja u zdravstvo. Pa tako je javna potrošnja za zdravstvo u 2016. bila 1,957 milijardi maraka, u 2017. raste na 1,975 milijardi, godinu nakon toga na 2,088 milijardi maraka, u 2019. bilježimo potrošnju od 2,244 milijarde maraka, u 2020. raste na 2,383 milijarde maraka, u 2021. opet rast i to na 2,580 milijardi maraka, u 2022. na 2,732 milijarde maraka i u 2023. sve raste na 3,054 milijarde maraka. 

Tu su i privatna ulaganja u zdravstvo koja su u 2016. bila 803 milijuna maraka, u 2017. rastu na 827 milijuna maraka, u 2018. na 883 milijuna maraka, godinu nakon toga na 950 milijuna maraka, u 2020. idu na 987 milijuna maraka, u 2021. na 1,161 milijarde maraka, u 2022. na 1,245 milijarde maraka i u 2023. rastu na 1,400 milijarde maraka. 

Siromaštvo

Sve ono su cifre od kojih se ne bi postidjele niti mnogo bogatije države od naše. Ono što je žalosno da nitko nikada pred žitelje ove zemlje nije izašao s jasnim obrazloženjima na što sve idu novci. Bez jasnih kriterija, a onda i odgovornosti za trošenje i dalje će se nad svime nadvijati velika sjena sumnje. Jer u zemlju u kojoj je, prema nekim procjenama, čak oko 20 posto ljudi ispod crte siromaštva, a prema svim postojećim mjerenjima siromaštva u Europi BiH varira od drugog do petog mjesta najsiromašnijih, logično se zapitali gdje odlaze silne milijarde koje su ulažu u zdravstvo. To da sve, pa čak i najveći dio idu za poboljšanje kvaliteta usluga i olakšavanja života bh. žiteljima je samo bajka. A u bajke vjeruju samo djeca. I naivni.